Višegodišnjim iskorištavanjem povrtnjaka, tlo se iscrpljuje i osiromašuje hranjivima koja su potrebna za normalan rast, razvoj i plodonošenje povrća.
Primjena mineralnih gnojiva u povrtlarskoj proizvodnji važna je, kako za postizanje visokih prinosa, tako i za kvalitetu konačnog proizvoda koji će nas zadovoljiti i nutritivnom vrijednošću. Osim utjecaja na prinos, gnojidbom održavamo ili podižemo cjelokupnu plodnost tla.
Izbor NPK formulacija za gnojidbu korjenastog povrća ovisi o vrsti tla i namjeni uzgoja, tako da se za osnovnu gnojidbu ovih kultura primjenjuju formulacije NPK 7-20-30, NPK 5-15-30, NPK 8-26-26 ili NPK 15-15-15, ovisno o odnosu hranjiva u tlu. Za korjenasto povrće karakteristično je da dolazi na drugo mjesto u plodoredu i najbolje uspijeva nakon kultura koje su bile obilno gnojene stajskim gnojivom. Zbog toga što gnojidba stajskim gnojivom ili nerazgrađeni biljni ostaci mogu izazvati grananje i nepravilnost zadebljalog korijena i time omogućiti napad raznim štetnicima iz tla, čime se smanjuje njihova tržna i prehrambena vrijednost, prije sjetve mrkve, peršina i pastrnjaka obavlja se gnojidba s 0,6 - 0,7 kg/10 m2 NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30.
Predsjetvena priprema tla mora biti izuzetno kvalitetno obavljena da omogući kvalitetnu sjetvu i brzo nicanje. Prilikom međuredne kultivacije usjev se još prihrani s 0,15 kg/10 m2 KAN-a, koji se raspodijeli u dva jednaka obroka: prva prihrana kada biljčice imaju 5 - 6 razvijenih listova, a druga mjesec dana nakon toga.
Kod peršina listaša polovica KAN - a daje se pri 5 - 6 razvijenih listova, a ostatak u još tri prihrane iza svake košnje. Treba napomenuti da ne treba pretjerivati s dušikom jer povećane količine dušika neće bitno utjecati na povećanje prinosa, samo mogu uzrokovati previše bujnu lisnu masu, slabu obojenost korijena, slabu skladišnu održivost i brže kvarenje.
Mahunasto povrće, kao grah i grašak, također su kulture osjetljive na stajsko gnojivo i ostala organska gnojiva. Radi toga je primjena stajskog gnojiva preporučljiva samo na tlima koja su siromašna humusom. Na plodnim tlima stajsko gnojivo može znatno povećati sadržaj dušika u tlu, što će imati za posljedicu prebujan rast biljaka i slabo zametanje mahuna. A grah i grašak su leguminoze za koje je karakteristično da na korijenu razvijaju simbiotski odnos s bakterijama posredstvom kojih se djelomično opskrbljuju dušikom iz zraka. Vrlo je važno da grah i grašak u prvim fazama razvoja imaju na raspolaganju dovoljnu količinu dušika dok ne počnu koristiti dušik iz kvržica. Znači, isključivo se gnoje mineralnim gnojivima i to samo pri pripremi tla za sjetvu, pri čemu se prim-jenjuje 50 g/m2 NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30 ili NPK 8-26-26.
Nakon primjene gnojiva po proizvodnoj površini, tlo se preore ili prekopa. Treba izbjegavati pretjerano usitnjavanje (frezanje) jer do nicanja može nastati pokorica, što otežava nicanje i može biti uzrok neujednačenog nicanja, a zbog toga i nejednoličnog usjeva. Obavlja se jedna prihrana KAN - om u količini od 150 kg/ha. Nju je najbolje obaviti u ranijim fazama razvoja, tj. u fazi tri lista kako bismo osigurali dovoljno dušika za početni rast, dok se simbiotske bakterije ne aktiviraju, preko kojih će se biljka kasnije snabdijevati dušikom. Ne treba pretjerivati s dušikom jer tada samo buja nadzemna zelena masa, mahune se slabije zameću i razvijaju, a vegetacija se produžuje.
Nedostatak dušika također nije poželjan jer se biljke slabije razvijaju, dolazi do odumiranja listova i smanjenje prinosa. Mahune su naročito osjetljive na nedostatak mikroelementa željeza i mangana. Oni sudjeluju u procesu fotosinteze i kao posljedica njihovog manjka, slabija je tvorba bjelančevina. Stoga je preporučljivo primijeniti putem lista Fertinu P za povrće koja uz osnovna hranjiva poput dušika, fosfora i kalija, sadrži i potrebne mikroelemente, željezo, mangan, cink, bor i bakar. Ona se primjenjuje kao 0,5 - 2 postotna otopina svakih 10 do 14 dana. Niže koncentracije primjenjuju se dok je biljka još nerazvijena, a kasnije više koncentracije. Također se tijekom vegetacije mogu primijeniti i Fertina B, otopina bora za bolju oplodnju i razvoj plodova ili u slučaju nedostatka bora, u koncentraciji 0,5 - 1 %, te Fertina Fe sa željezom za korigiranje simptoma nedostatka željeza na karbonatnim tlima koja se primjenjuje kao 0,1 - 0,2 postotna otopina.
Povezane biljne vrste
Sinonim: krmni bob | Engleski naziv: Field bean | Latinski naziv: Vicia faba L.
Stočni bob kao zelena masa koristi se u smjesi s drugim krmnim kulturama. Za sijeno je nepogodan jer se pokošena biljna masa sporo suši. Sjeme boba sadrži 22 – 35 % bjelančevina i... Više [+]Tagovi
Autorica
Partner
Petrokemija d.d. tvornica gnojiva
Aleja Vukovar 4,
44320 Kutina,
Hrvatska
e-mail: prodaja@petrokemija.hr
web: http://www.petrokemija.hr