Hudi kokot - ime koje sve govori, Marijeve ljute papričice sve traženije

Ljuta hrana postaje sve je popularnija. Meksički, kineski i indijski restorani poslužuju hranu začinjenu raznim vrstama chilli papričicama, a niti naši najpopularniji steak barovi ne zaostaju. Nabava ugostiteljskih objekata potražuje svježe ljute paprike ili već gotove ljute umake, te velik dio njih preferira proizvod nabavljen lokalno. Prilika je to za mlade poljoprivrednike s manjim površinama.

Mario Tučkar, mladi je nositelj mladog OPG-a. Tek mu je 37 godina, a njegov OPG Hudi kokot u Donjoj Stubici osnovan je prije dvije godine. Maria i njegove roditelje u tom kraju svi prepoznaju po restoranu Lagvić jer se dugi niz godina bave ugostiteljskom djelatnošću. Na OPG-u se bave proizvodnjom ljutih papričica, te njihovom preradom.

"Prije nekoliko godina otac je bio na proputovanju po Albaniji, Makedoniji, Crnoj Gori i negdje je na placu kupio feferon i donio ga kući. Mama ga je zasijala za nas i tako smo se malo po malo zaljubili u meni nepoznatu sortu“, opisuje početak. 

Plod njegove sorte feferona dugačak je oko 12 cm i posebno mesnat, ne onaj prozirni što ga poslužuju na pizzi. Sortu nije poznavao pa joj je dao svoje ime - Hudi kokot.  

Tata, Kinezi su došli

Prije neke 4 godine, odlučio je izaći iz svoje zone komfora i zasadio prvih 4.000 sadnica. "Posadio sam i kaj bude, bude. Nekaj sam za restoran radio, zakiseljene za pizze. I onda me pronašao neki Kinez za restoran u Zagrebu. Nisam znao tko me zove i za kratko zove me mali, viče: Tata, Kinezi su došli! Trebali su pola tone papričica i tako je počelo“, prisjeća se.

Oni vode restoran u Ilici i s Marijem surađuju već 3 godine. Kinezi stavljaju feferone u sol pa ga imaju za izradu jela tijekom cijele godine. Koriste baš samo Tučkarovu misterioznu sortu. Ove papričice putuju i za ugostiteljske objekte na Pašmanu i u Osijek. S indijskim restoranima također pregovara jer je ovo tražena sirovina. Prošle su godine svježe feferone prve klase prodavali po 5€/ kg. "Tako da sam takoreći krenuo iz ničega, ali potrudio sam se oko promocije jer puno je restorana koji koriste ljutinu“, kaže nam. 

Džem, a možda i ljuti sladoled

Na OPG-u Hudi kokot najviše se proizvodi Marijeva istoimena sorta, a manjim dijelom zastupljene su sweet orange - fluorescentno narančasta, koja više vuče na voće, zatim banana paprika blagog i slatkog okusa koju više koristi za džem. 

"Sada sam posadio Pili-pili iz Zanzibara jer je mislim namakati u ulju da dobijem aromatizirano ulje. A u manjim količinama sadim još Serrano, Carolinu i Halapenjo za proizvodnju džema“, otkriva. U asortimanu Tučkari nude chilli džem Hudi kokot u blagoj i ljutoj verziji. U njemu se po posebnoj recepturi miješa voće, ljute paprike, začini i veća količina meda da pogodi one okusne bradavice zadužene za ljutinu i slatkoću. Marijevi kupci koriste ga uz rebrica i drugo meso sa roštilja.

"To nisu neke količine, ali džem je poseban jer su u njemu puno veći komadići. Strukture je kao ajvar, prozirno-crvene boje. Radim i punjene papričice sorte Somborka s feta sirom, bosiljkom i češnjakom. A na proljeće mama i ja beremo medvjeđi luk i radimo pesto i aromatiziranu sol“, objašnjava poduzetnik. Dio proizvoda ide u restoran gdje roditelji rade. Svoje rukotvorine Mario šalje poznanicima okolo, tako da ljudi isprobaju i vijest se proširi. Njegova baza je med i potpuno je drugačija od drugih.

"Ove godine bum probal kupiti izabelu. Aromatični ocat od Izabele s dodatkom čilija. Možda da napravim one setove za stolove. A i ideja aromatiziranog ulja s medvjeđim lukom u spreju me privlači“, zanesen je Mario.

Ove godine je posadio 20.000 sadnica

Ima puno upita van granice, i da mu prošlogodišnja tuča nije potukla prvu berbu, dio uroda bi išao u Belgiju i Švedsku. Odlučio je još ove godine riskirati s proizvodnjom na otvorenom, jer za natkrivanje nasada treba sakupiti oko 20.000 eura. Stoga planira nabaviti rabljeni plastenik i onda sam raditi flance jer ga ovako samo one koštaju 5-6 tisuća eura. A još folija, pa gnoj, to je investicija od nekih 7.000 eura u početku. Ulaganja treba vratiti i zaraditi za daljnje investicije.

Ove godine je posađeno 20.000 sadnica, a u 4-5 berbi mogao bi dosegnuti rekordan urod na svojih 1 ha feferona. Kad su optimalni uvjeti ljuta paprika može dati i do 500 g po stabljici. U dogledno vrijeme, možda bi uzeo par kooperanata zbog količine tražene robe.

Mario ima oko 4 hektara površina. Za vlastite potrebe drži i nasad sa 180 voćaka. Feferone je posadio na zemlji koja se odmarala 20 godine i rado bi ulagao dalje. "Razmišljam da se u budućnosti tome više posvetim, da to ne propada. Posadio bih kesten, bila bi tu kušaona i zdenac. A i pčele bih uvrstio u cijelu priču“, kaže.    

Osposobio bi mali pogon za preradu, izgradio drvenu hižicu, doveo par jelena. Organizirao izletište, ali tište ga dva hrvatska problema: zemlja i radna snaga. Nitko zemlju ne želi raditi, ali niti prodati. I tu priča staje. "Dok su baka i deda bili živi za sebe smo sve sami proizvodili, a sada ovdje uopće više nema krava i ja već godinama govorim: Nekaj se bu moralo promeniti! Zemlja je neiskorištena i propada", upozorava. 

U poslu na OPG-u cijela rodbina uskače u pomoć: sinovi Vito i Jan, supruga Martina, mama Đurđica i strina Božica, susjeda Nada. I još dvije penzionerke pridruže im se kad je frka. No, njima treba još 5-6 ljudi da se posao kvalitetno napravi. Izvan sezone Mario poslije svog redovnog posla sjedi za računalom pišući mailove potencijalnim kupcima, osmišljavajući nove jelovnike s feferonima i polako probija svoj put. Ime "hudi kokot“ njegov je OPG i sorta feferona dobila po Seljačkoj buni i izvrsno je prihvaćeno. Osmislio ga je njegov prijatelj Ivan Štefek, jedan od vitezova iz Družbe vitezova zlatnog kaleža koja tradicionalno u veljači organizira prikaz Seljačke bune u Donjoj Stubici.

Mladim poljoprivrednicima nedostaje podrška društva

S dronom su nedavno napravili snimku i polako proizvodnju dižu na jedan viši nivo. No, moglo bi biti i lakše da ima podrške okoline. Jer Mario još čeka nadoknadu štete koja je procijenjena na njegovom imanju nakon prošlogodišnje tuče. "Masa ljudi je iskoristila državu, a nisu niš napravili. Ima dosta mladih ljudi koji bi nešto radili. Želio bih da država potiče takve ljude. Da mladima daju priliku i volju. Da čim više ljudi grize, da se radi ta zemlja, da ne propada“, upozorava.