Ivan Puljić: Teška je godina za povrće

Sa samo dva reda poriluka obitelj Puljić iz Donjeg Miholjca krenula je u svoju povrćarsku proizvodnju. Sada ga uzgajaju na 35 hektara, a uz njega sade i kupusnjače i to na 40 hektara. Na njihovim poljima se godišnje ubere između 2,5 i tri tisuće tona povrća. 

Iako proizvodnja povrća u Hrvatskoj opada, ovi vrijedni ljudi od nje ne žele odustati. "Imamo zatvoreni krug. Od uzgoja presadnica do pakiranja proizvoda", rekao nam je Ivan Puljić (31) koji vodi obiteljsko gospodarstvo. 

U poljoprivredi je od malih nogu, a kaže da mu je taj posao u krvi. Uz njega na gospodarstvu rade supruga Ivona, tata, mama i dva mlađa brata blizanca. Jedini su OPG u Hrvatskoj koji ima specijalizirane sadilice i kombajn za poriluk, no problem imaju s nedostatkom radne snage. Uz sezonske radnike do kojih teško dolaze na njihovim poljima rade i tri muškarca iz Nepala.

Rudnik za povrće uz rijeku Dravu

Kažu nam da je tlo na njihovom podneblju bogomdano za proizvodnju povrća. "Naše se njive nalaze uz rijeku Dravu. Zemlja je pjeskovita, to je pravi rudnik za povrće", napominje naš sugovornik. Između ostalog, imaju i lako dostupnu vodu. Registrirali su bunare, a navodnjavaju sve površine.

Ova godina je, kaže nam Ivan, jako zahtjeva. "Bilo je hladno, puno oborina, a povrće općenito ne voli prekomjerne količine kiše", pojasnio je. Kaže i kako im je voda ležala na nekim poljima, a imali su gubitak od 20 do 30 posto na mladom kupusu.

Ispumpavanjem vode su pokušali spasiti što se spasiti da, ali nisu previše uspjeli pogotovo u kupusu jer ju nisu imali kamo ispustiti. Međutim, višak vode iz poriluka uspjeli su ispumpati u obližnji kanal.

"Pratili smo prognozu. Najavljivali su pet do 10 litara kiše, a mi nismo htjeli izgubiti vlagu i navodnjavanjem smo pustili još 50-ak litara kroz par dana. Zatim je palo dodatnih 100 litara i to je onda bio potop", napominje ovaj mladi povrćar.

Koriste gnojiva i biostimulatore tvrtke Timac Agro

Zaštitu provode adekvatno pa problema s bolestima i štetnicima nemaju. "Štitimo biljke preventivno jer kada se bolest pojavi već je kasno", dodaje Puljić. Što se tiče gnojiva, vjerni su onima iz ponude tvrtke Timac Agro.

"Ivan je izuzetno uspješan u povrćarstvu u što sam se uvjerio obilazeći njegova polja. Zainteresirao se za naše gnojivo jer ima zaštićeni oblik fosfora i aminopurine", ispričao nam je Mirko Roguljić, prodajno stručni savjetnik za ključne kupce te tvrtke kako je započela njihova suradnja.

U pjeskovitom tlu je, kaže, lako ispiranje hranjiva, a do toga dolazi i zbog navodnjavanja.

"Od Timac Agra koristim kruto gnojivo Eurofertil TOP 51 formulacije NPK 4/10/20 + 2 MgO + 17 SO3 + 12 CaO + 0,2 B + 0,15 Zn. U početnim fazama i u plasteniku koristim biostimulator Starter te kasnije kako vegetacija odmiče Seactive Elite", otkriva nam Ivan.

Kako kaže, biostimulatori mu puno znače kod ekstrema kakvi se javljaju posljednjih godina. "Biljka se brže oporavi, regenerira i lakše podnese stres. Pogotovo sada nakon velikih količina vode", napominje Puljić.

Naime, on s ovom tvrtkom surađuje već tri godine, a prednost je što imaju dobru logističku podršku. Također, na raspolaganju mu stoje za savjete oko proizvodnje.

 "Naša su gnojiva kupcima uvijek dostupna. Radimo s lokalnim distributerima, a dostavljamo na kućnu adresu kada kupac to zatraži", napominje Roguljić.

Poriluk nije prihvatljiva kultura za PVP?

Inače, obitelj Puljić ima i 3.000 m² plastenika koji su potpuno automatizirani, a presadnice uzgajaju isključivo za vlastitu proizvodnju. Sve investicije su financirali vlastitim sredstvima. Ivan nam je ispričao i to da su se tri puta prijavljivali na mjere Programa ruralnog razvoja, ali su, nažalost, bili odbijeni.

"U proizvodno vezanoj potpori (PVP) za ovu godinu poriluk uopće nije na listi prihvatljivih kultura. Također, od ove godine nije ni na popisu za subvencioniranje osiguranja", upozorava ovaj mladi poljoprivrednik koji je jedan od rijetkih proizvođača tog povrća u Hrvatskoj.

"Ovo je osjetljiva proizvodnja i greške treba svesti na minimum. Nije ni čudo što mladi odustaju od nje", zaključio je Ivan rekavši da je još jedan od problema jer povrćari ne znaju kakve će biti otkupne cijene njihovih proizvoda.