Pretraga tekstova
Obavijest Savjetodavne službe za povrćare.
Započeo je izlazak ličinki krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata) iz jaja te njihova ishrana na biljkama krumpira. Ličinke treba suzbijati, ukoliko se do cvatnje, na svakom šestom busu pronađe između 10 i 15 ličinki.
Za zaštitu se mogu koristiti insekticidi:
- Actara 25 WG (tiametoksam) - 80 g/ha uz utrošak vode od 500-800 l/ha. Karenca je 14 dana i dopuštena su tri tretiranja u vegetaciji.
- Calypso SC 480 (tiakloprid) - 0,1 l/ha ili u razdvojenoj aplikaciji 0,05 l/ha+0,05 l/ha. Preporučena količina vode je 500-800 l/ha. Karenca je 14 dana.
- Biscaya (tiakloprid) 0,3 l/ha. Karenca je 14 dana.
- Proteus 110 OD (tiakloprid) - 0,5-0,7 l/ha, Karenca je 14 dana.
- Mospilan 20 SP (acetamiprid) - 0,08-0,12 kg/ha. Karenca je 7 dana.
- Alverde (metaflumizon) - 200-250 ml/ha. Karenca je 14 dana.
- Laser (spinosad) - derivat mikroorganizma - 0,1-0,15 l/ha. Karenca je 7 dana.
- Boxer 200 SL, Rapid, Kohinor 200 SL i Congo (imidakloprid) - 0,25-0,5 l/ha. Karenca je 42 dana.
Ukoliko su gomolji krumpira ili brazda tretirani pripravkom Gaucho FS 600 ROT (imidakloprid), nije dozvoljena folijarna primjena navedenim insekticidima na osnovi imidakloprida.
Za rane razvojne stadije ličinki upotrijebite regulator razvoja kukaca Match 050 EC (lufenuron) - 0,3 l/ha, karenca 7 dana ili biološki insekticid Novodor (Bacillus thuringiensis) - 3-5 l/ha, karenca 3 dana. Dopušten je i u ekološkoj proizvodnji.
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik proizvođača u integriranu proizvodnju trebaju se pridržavati Tehnoloških uputa za integriranu proizvodnju ratarskih kultura. Primijenite sredstva za zaštitu krumpira od krumpirove zlatice koja su dozvoljena za upotrebu u integriranoj proizvodnji na temelju podataka Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS-a) kojeg možete pronaći ovdje.
Vodite evidenciju o tretiranjima u elektroničkom ili papirnatom obliku. U evidenciju se upisuju najmanje slijedeći podaci: trgovački naziv sredstva za zaštitu bilja, datum i vrijeme početka i završetka tretiranja, količina primijenjenog sredstva za zaštitu bilja (doza, koncentracija), veličina površine i tretirana kultura.
Praznu ambalažu sredstava za zaštitu bilja čuvajte do organiziranog odvoza putem akcije Prateći list ili dostavite u tvrtku C.I.A.K., Andrije Hebranga 5, Vojnić.
Insekticide koristite prema preporukama proizvođača.
dr. sc. Mirna Ceranić
e-mail: mirna.ceranic@savjetodavna.hr
Tagovi
Gomolj Integrirana proizvodnja Brazda Prateći list Ekološka proizvodnja Tehnološke upute Savjeti Ličinke Imidakloprid Krumpirova zlatica Savjetodavna služba C.I.A.K. Preporuke Gaucho FS 600 rot Actara 25 WG Vojnić Mirna Ceranić Novodor
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje