Kada sijati krastavce za kiseljenje?

Vrijeme je postrne sjetve krastavca kojeg sada uzgajamo kako bi u kasnoj berbi imali plodove za pripremu zimnice. Birajte sorte i hibride kraće vegetacije, koji su otporniji na pojavu plamenjače, bolesti koja ograničava kasnI uzgoj. U mom kraju (Prijedor, BiH, op.ur.) se ne isplati ovakav vid sjetve, jer ćete više potrošiti za nabavku fungicida i zaštitu usjeva zbog pojave plamenjače i pepelnice nego što bi imali koristi.

Tamo gdje nisu maglovite doline, gdje je drugi dio ljeta i početak jeseni bez magle, nije kišovita godina, ova proizvodnja je isplativa.

Osigurajte navodnjavanje

Potrebna je površina ili gredica s koje smo skinuli prethodni usjev. Obično ih sijemo poslije žetve žitarica, berbe graška, vađenja mladog krumpira. Zemljište se očisti od biljnih ostataka i pripremi. Najbolji predusjevi su žitarice i mahunarke. Sjetvu obavite do zadnje dekade srpnja. 

Što sijati i saditi nakon graška?

Za uspjeh ove proizvodnje trebamo osigurati navodnjavanje. Ovo je period visokih temperatura i nedostatka vlage u tlu. Biljke krastavca su veliki potrošači vode i bez nje ne možemo se nadati dobrom urodu.

Temperatura vode treba biti oko 20ºC. Optimalna vlažnost je vrlo visoka, od 80 do 95 posto. Formiraju vriježe duge do 2 m i najbolje ih je uzgajati u špaliru uz armaturu. Razmak između redova je 70 do 100 cm, a između biljaka u redu od 10 do 20 cm. Izbjegavajte uzgoj na površini zemlje. Listovi će ležati na zemlji, što uz vlagu povećava opasnost od pojave bolesti. Birajte rahla tla s dosta humusa i slabo kisele reakcije.

Obavite zaštitu usjeva

Limitirajući faktor je pojava biljnih bolesti, u prvom redu plamenjače krastavca koju izaziva gljivica Pseudoperonospora cubensis. Bolest se brzo širi i za kratko vrijeme može uništiti usjev. Javlja se i na dinjama, lubenicama, ali i na nekim vrstama tikvi. Ne sadite ih u blizini. Širenju bolesti pogoduje višak vlage. Kada zalijevate pazite da ne kvasite listove.

Bolesti krastavca: Visoka vlažnost donosi plamenjaču, pepelnicu, truleži - kako ih suzbiti?

Prvi simptomi se uočavaju na listovima u vidu klorotičnih pjega koje se šire i vremenom nekrotiziraju. Preventivne mjere se odnose na sadnju zdravog rasada, poštovanje plodoreda, tretiranjima sredstvima na bazi mlijeka i sode, češnjaka, bakra, pepela, sirutke, kefira.

Tretiranje prirodnim sredstvima se obavlja ovisno o vremenskim uvjetima ili poslije svake kiše. Dovoljno je 2 h da su vlažni listovi i temperatura između 20 i 25ºC da se ostvari infekcija i da vam propadne usjev.