Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Berba kupusa
  • 17.08.2023. 07:30

Kada su glavice kupusa spremne za berbu?

Jedno je teorija, a drugo praksa. U stvarnosti mnoštvo faktora utječe na dinamiku rasta, razvoja i dozrijevanja kupusa

Foto: Depositphoto/jack520429@gmail.com
  • 2.025
  • 147
  • 0

Vrijeme je berbe kupusa, a da bi uskladištene glavice opstale što duže, potrebno ih je ubrati u optimalno vrijeme. Prerana kao i prekasna berba nepovoljno djeluju na mogućnost njihovog čuvanja.

Kod nezrelih glavica procesi zrenja nisu dovršeni, nije došlo do nakupljanja tvari odgovornih za čvrstoću i sastav biljnog tkiva. U slučaju prezrelih, dolazi do slabljenja kvalitete i podložnije su pojavi procesa truljenja i pucanja.

Obratite pažnju na vrijeme dozrijevanja

Na tržištu možemo pronaći sorte i hibride koje imaju različit vegetacijski period. To razdoblje od nicanja do berbe može trajati od 55 do 180 dana i tome treba dati veliku važnost. Kada sami uzgajate rasad, sačuvajte vrećicu u kojem je bilo sjeme ili zapišite koliko traje vegetacija.

Ranim sortama će od nicanja do berbe trebati od 55 do 90 dana, za sorte srednje grupe zrenja od 80 do 110, srednjekasne između 110 i 135, dok je kasnim sortama potrebno od 140 do 180 dana.

Promatrajte kako izgledaju

Jedno je teorija, a drugo praksa. U stvarnosti mnoštvo faktora utječe na dinamiku rasta, razvoja i dozrijevanja kupusa. Osim toga, nekad ćete zaboraviti o kojoj sorti ili hibridu je riječ ili ćete kupiti gotov rasad za koji nećete znati kada je posijan.

Znajte da na svaku biljku veliki utjecaj imaju vremenske prilike, kvaliteta i sastav tla, opskrbljenost vodom i hranivima, pojava bolesti, napad štetnika, osvijetljenost, gustoća sadnje, susjedne biljke, jesmo li poštovali plodored, odnosno što smo uzgajali prije kupusa na toj gredici ili parceli. U konvencionalnoj i integralnoj poljoprivredi nije zanemarljiv ni utjecaj pesticida koji su primijenjeni na prethodnim usjevima.

Puno je faktora koji utječu na rast i razvoj (Foto: Depositphotos/maxsol7)

Zrela glavica mora odgovarati karakteristikama sorte. U pojedinim godinama to nije slučaj i možete se pitati što ste posijali. Na izgled djeluju svi navedeni faktori i zbog toga se nemojte opterećivati što vaš kupus ne izgleda kao onaj na slici. Može biti odstupanja u veličini, obliku, boji. Kod mene zemlja nije za kupusnjače i nikad ne može narasti teži od maksimalno 500 do 600 g, po obliku je više izdužen i listovi su svjetlije boje. Razlog zbog kojeg tako tvrdoglavo uzgajamo kupus je u okusu, a to je posebna tema.

Da su glavice zrele znat ćete po zvuku kada je uhvatite rukama i stisnete. Čuje se karakteristično škripanje. Rubni listovi su elastični na dodir, a središnji živac jak. Dobivaju plavkastu nijansu. Donji listovi počinju mijenjati boju u žutu i suše se. Kada pogledate na vrh glavice, on treba biti svijetlo obojen.

Nije problem kada pogriješimo termin berbe za rane sorte, jer su one u većini slučajeva namijenjene za svježu potrošnju. Problem može biti kada pogriješimo, a radi se o srednjekasnim i kasnim sortama namijenjenim za čuvanje preko zime i pripremu zimnice. Za njih je preporučljiva berba, odnosno rezanje, nakon što temperatura padne na 7 do 9ºC. Kasne sorte će imati bolji okus ako ih ostavite na gredici i kratkotrajno budu izložene blagom mrazu.


Povezana biljna vrsta

Kupus

Kupus

Sinonim: - | Engleski naziv: Cabbage | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) Alef. var. capitata L.

Kupus je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice (Brassicaceae) koja razvija veliki pup nastao savijanjem lišća. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvjetno stablo i... Više [+]

Tagovi

Kupus Glavica kupusa Zreli kupus Berba kupusa Zrela glavica kupusa Vrijeme berbe kupusa


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.