Pretraga tekstova
Puževi golaći su posljednjih godina česta "noćna mora" povrćara i uzgajivača cvijeća. Oni jedu klice i mlade biljke, ali i prenose različite biljne bolesti. Evo nekoliko savjeta kako suzbijati te štetnike.
U posljednjih nekoliko godina, poljoprivredni proizvođači se sve češće suočavaju s ozbiljnim problemima koje im zadaju puževi golaći. Kako tvrdi diplomirana inženjerka poljoprivrede Žaklina Mladenović, oni najveću štetu prave u plastenicima, u kojima se uzgaja zelena salata i tek izniklo ili presađeno povrće. Mada puževi golaći najviše napadaju povrće, na "njihovom meniju" se nerijetko nalazi i cvijeće. Ove životinje su aktivne noću i na relativno niskoj temperaturi (oko 4°C najviše), zbog čega su plastenici najugroženiji krajem zime i u rano proljeće.
Najveću štetu kod nas izazivaju poljski golaći i krupni puževi. Poljski puževi su dugi oko tri centimetra, iste su boje kao i zemlja, često obavijeni grudicama, pa se u stanju mirovanja teško uočavaju. Zanimljivo je da u razdoblju kada mogu napraviti značajnu štetu, puževa golaća u plasteniku ima manje nego s vanjske strane folije. Razlog je taj što u okolini objekta oni često imaju dobre uvjete za život i nastanjuju prazne gajbe, vreće s kompostom, stare folije i korov. Tamo ih nitko ne uništava, pa kada se otvore vrata, lako ulaze u plastenike.
Golaći prave direktnu štetu, jer grizu klice ili oštećuju mlade i odrasle biljke, ali i indirektnu štetu prenoseći razne biljne bolesti. Oštećenja koja ti štetnici nanose starijim biljkama omogućuju prodor parazita, uzročnika truljenja. Nerijetko se događa da neke biljne vrste puževi oštećuju samo dok su mlade, a kada se razviju izbjegavaju ih zbog solanina, kapsicina i drugih tvari, koje su otrovne po njih.
Da bi se ublažile štete koje prave puževi golaći, neophodno je puno strpljenja. Zemljište se mora duboko obraditi, usitniti i popraviti, potrebno je uništiti njihova skrovišta. Iz plastenika treba iznijeti iskorištenu ambalažu, alate, folije, a u okolini je potrebno uništiti korov i izbjegavati uzgoj drugih biljnih vrsta između dva objekta. Stručnjaci savjetuju da je puževe najbolje uništavati mehanički i to tako što se svakog jutra, s unutrašnje i vanjske strane plastenika pokupe puževi koji su krenuli u skrovište. Pregledom objekta je potrebno otkriti kućice i tamo ih također uništiti.
Prema riječima Žakline Mladenović, kemijsku zaštitu treba primijeniti samo ako mehanička ne daje željeni rezultat. Koriste se i biološke metode, to jest moluskocidi s aktivnom tvari biljnog porekla. Granule su prilično pouzdane, ali ih povrćari često nepravilno koriste i ne postižu dobre rezultate. Umjesto da ih pažljivo posipaju oko svake biljke, oni ih stavljaju na hrpe, koje odbijaju puževe.
Tagovi
Puž golać Puževi Štetočine Suzbijanje Zaštita bilja
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje