Varaždinska županija kreće u proces zaštite oznakom zemljopisnog podrijetla bučinog ulja, a kako se sve više poljoprivrednika odlučuje za uzgoj uljne buče, održano je i predavanje za sve zainteresirane.
Budući na to da se sve više poljoprivrednika iz Varaždinske županije odlučuje za uzgoj uljne buče i proizvodnju bučinog ulja, prvo ovogodišnje predavanje za poljoprivrednike, koje organizira Županija, bilo je posvećeno upravo njezinu uzgoju, zaštiti i preradi te plasmanu Varaždinskog bučinog ulja.
"Podrška Županije proizvođačima buče i Varaždinskog bučinog ulja nikad nije bila veća. U zadnje dvije godine ulažemo znatna financijska sredstva u promociju i etabliranje robne marke - Varaždinsko bučino ulje, kao i u distribuciju te proboju na nova tržišta. Krećemo i u proces zaštite oznakom zemljopisnog podrijetla, što je slična vrsta zaštite kakvu na razini Europske unije već imaju primjerice, Varaždinsko zelje, Varaždinski klipič i Zagorski puran. Nadam se da će Varaždinsko bučino ulje biti četvrti proizvod u tom nizu", istaknuo je dr. sc. Dragutin Vincek, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Varaždinske županije.
Kako bi prinosi bili što veći, a proizvodi kvalitetniji, važan je pravilan uzgoj, o kojemu je na predavanju govorila magistra Mara Bogović iz varaždinske Savjetodavne službe odnosno Ministarstva poljoprivrede.
"Bitna je pravovremena sjetva, na optimalnim temperaturama i na kvalitetno pripremljenom tlu. Sjetva se preporučuje krajem travnja i početkom svibnja, kad je temperatura tla na dubini sjetvenog sloja nekoliko dana iznad 14 stupnjeva. U godinama s toplim ranim proljećem ranija sjetva može dati veće prinose, dok istovremeno prerana sjetva u hladno i prevlažno tlo može dovesti do propadanja sjemena", rekla je Mara Bogović.
Uz ove savjete proizvođačima buče magistrica Bogović predstavila je i zakonske propise vezane uz prodaju Varaždinskog bučinog ulja i drugih poljoprivrednih proizvoda, primjerice, kada proizvođači moraju izdati račun kupcu, odnosno u kojem su slučaju obveznici PDV-a te koje evidencije moraju pritom voditi.
"Mali poljoprivredni proizvođači svrstavaju se u više kategorija. Ako njihovi godišnji prihodi od prodanih proizvoda, usluga i poticaja ne prelaze 80.500 kuna, tada nisu obvezni upisati se u registar poreznih obveznika. Ako prodaju svoje primarne poljoprivredne proizvode, nisu obvezni izdavati račune, nego voditi običnu evidenciju o prodaji. U slučaju da su njihovi godišnji prihodi veći od 80.500 kuna, tada se moraju upisati u registar poreznih obveznika. Postaju obveznici poreza na dohodak, ali još uvijek nisu obveznici PDV-a, i to tako dugo dok ne prijeđu iznos od 300 tisuća kuna godišnje prema Zakonu o PDV-a", pojasnila je Mara Bogović.
Svi poljoprivrednici koji prodaju vlastite poljoprivredne proizvode direktno krajnjem potrošaču na otvorenom prostoru - na kućnom pragu, tržnici ili štandu, nemaju obavezu izdavanja računa, nego samo vođenja evidencije.
"Međutim, ako vlastite proizvode prodaju onome tko će ih dalje preprodavati i tko je obveznik PDV-a, onda moraju izdavati račun. Isto tako, u slučaju prodaje poljoprivrednih proizvoda u zatvorenom prostoru, primjerice, u trgovačkom lancu, automatski su obveznici PDV-a i fiskalizacije", upozorila je Mara Bogović.
Poljoprivrednicima su predstavljene i odredbe vezane uz deklariranje njihovih proizvoda, o čemu je govorila mag. Melita Makovec, iz tvrtke Bioinstitut, u čijoj je djelatnosti i kontrola deklaracija.
"Na zapakiranim proizvodima obavezni su podaci o nazivu hrane, popis sastojaka, koji uključuje i alergene, neto količina, rok trajanja, posebni uvjeti čuvanja, ime ili naziv te adresa subjekta u poslovanju s hranom, zemlja ili mjesto podrijetla, hranjive vrijednosti te dodatni zahtjevi označavanja po drugim propisima. Deklaracija je prvenstveno važna zbog zaštite potrošača, ali i zbog upravljanja eventualnim rizicima", naglasila je magistra Makovec.
Ciklus predavanja za poljoprivrednike u Varaždinskoj županiji bit će nastavljen novim aktualnim temama za poljoprivredne proizvođače.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor