Potrebe za gnojidbom ovise o fazi razvoja biljke, a u nastavku saznajte kada, kako i u kojim količinama primijeniti gnojiva na plodovitom povrću.
Zajednička karakteristika plodovitog povrća je to da su dijelovi koji se koriste u prehrani nastali iz cvijeta. Najrašireniji predstavnici ove skupine su krastavci, rajčica, paprika i patlidžan.
Ove vrste povrća su dosta osjetljive na povećanu koncentraciju klora koji može uzrokovati deformaciju listova, klorozu pa čak i oštećenja cijelih biljaka. On je sastavni element NPK gnojiva, stoga kod njihove primjene treba koristiti sulfatna gnojiva poput NPK (SO3, MgO) 7-14-21 ili NPK (SO3) 5-20-30 ali i pojedinačna gnojiva poput kalijevog sulfata, kalijev-magnezijevog sulfata i sl.
Sve ove kulture dobro reagiraju na organsku gnojidbu jer ona povoljno utječe na visinu i kvalitetu prinosa kao i na dinamiku raspoloživosti hraniva. Najčešće se koristi stajski gnoj koji se zaorava kod pripreme tla u jesen ili rano proljeće i to u količini od 25 do 40 kg/m2.
Valja napomenuti da se primjenom stajskog gnojiva ipak ne osigurava dovoljno hraniva pa se preporuča i primijena mineralnih.
Zbog veće cijene sulfatnih u odnosu na kloridne soli kalija, još je veći značaj organske gnojidbe kojom se u tlo dodaju velike količine kalija i tako smanjuju troškovi.
Velike potrebe za dušikom plodovito povrće ima posebice tijekom intenzivnog vegetativnog rasta kada je omjer potrebe za dušikom najširi prema ostalim elementima, a najveće potrebe za kalijem su tijekom plodonošenja kada im ujedno treba osigurati i dostatnu količinu kalcija.
Primjerice, kod prekomjernog dodavanja dušika rajčici dolazi do opadanja cvjetova, truljenja plodova, a biljke postaju osjetljive na bolesti. Uslijed manjka kalcija smanjen je rast vrhova izdanaka i korijena te ograničen rast plodova što se manifestira vršnom truleži i propadanjem plodova kod rajčice i paprike.
Kog gnojidbe paprike, rajčice i patlidžana u osnovnoj obradi tla treba zaorati NPK 7-14-21 u količini od 700 kg/ha, pred sadnju se unosi 150 kg/ha UREE i 300 kg/ha NPK 7-14-21. Prihranjuju se dva do tri puta KAN-om u količini od 100 kg/ha i folijarno tri do pet puta sa kalcijevim nitratom (CaNo3) u koncentraciji od 2%.
Kod gnojidbe krastavaca preporuča se tijekom predsjetvene pripreme unijeti NPK 7-14-21 u količini od 800 kg/ha i 100 kg/ha UREE. Tijekom vegetacije moguća je i folijarna prihrana kod koje treba bit oprezan jer može doći do opekotina na listovima i cvjetovima. Posebice je potreban oprez pri folijarnim aplikacijama kompleksnih gnojiva tijekom plodonošenja. Također, u toplim mjesecima nije preporučeno vlaženje listova zbog opasnosti od pojave pepelnice i plamenjače.
Ukoliko se odlučimo folirajno prihranjivati u fazi presađivanja do cvatnje treba koristiti formulacije s naglašenim udjelom fosfora (11-44-11 ili 8-42-14), od cvatnje do formiranja plodova koristiti onu s blago naglašenim udjelom kalija (15-5-30, 16-8-32 ili 19-11-24), tijekom plodonošenja i berbi koristiti formulacije s većim udjelom kalija, a u slučaju gubitka lisne mase potrebno je jednom tjedno koristiti onu jednakog udjela dušika, fosfora i kalija (20-20-20).
Složeni procesi gnojidbe pokazuju kako je gotovo nemoguće gospodariti hranjivima i njihovim odnosima tako da danas rješavamo sutrašnju potrebu biljaka za pojedinim elementima. Stoga tlo treba redovno održavati plodnim, u okvirima optimalne pH reakcije i poštivati principe gnojidbe s obzirom na vrstu, količinu, način i vrijeme aplikacije hraniva.
Tagovi
Autorica