Pretraga tekstova
Uzgajivači krumpira u regiji Lower Saxony u Njemačkoj nakon teškog razdoblja vegetacije, s puno kiše, sada se bore s vrućinom i sušom.
Uzgajivači u regiji Lower Saxony u Njemačkoj, započeli su s vađenjem krumpira očekujući prosječan urod. No nakon teškog razdoblja vegetacije, s puno kiše, sada se bore s vrućinom i sušom.
"Zbog toplog vremena, krumpiri su pretopli da bi se odmah skladištili", kaže Thorsten Riggert iz Landvolka u Lower Saxonyju. Kvaliteta je ipak dobra, a očekivani urod je prosječan baš kao i protekla žetva žitarica, piše freshplaza.
Inače, površina od 102.400 hektara na kojoj se uzgaja krumpir smanjila se u odnosu na proteklu godinu. U 2015. pod krumpirom je bilo 105.900 hektara. Isti je slučaj u različitim dijelovima države bez obzira radi li se o konzumnom krumpiru ili krumpiru namijenjenom preradi. Tako da se u cijeloj Njemačkoj broj hektara pod krumpirom smanjio za 0,6% i iznosi 235.500 hektara.
K tome, uzgajivači su tijekom sušnog razdoblja u proteklih nekoliko tjedana morali navodnjavati nasade što je znatno povećalo troškove proizvodnje.
Uzgajivači organskog krumpira, pak, moraju se suočiti sa znatno manjim očekivanjima nego li je to bilo na početku sadnje. Kišno ljeto i bolest medljika ostavila je traga na nasadima koji su oslabljeni dočekali vruće ljeto.
Kompanija Agrarmarkt Informations-Gesellschaft iz Bonna u danoj situaciji vidi ekonomske mogućnosti u industriji prerade krumpira, točnije za proizvođače pommes fritesa, čipsa, krumpirovih pahuljica ili salate od krumpira. Oni se, zbog vremena, moraju suočiti s manjkom glavnog sastojka pa su naručili veće količine krumpira nego li su prvotno dogovarali. Posebno kompanije iz Belgije i Sjeverne Francuske.
Foto: Bigstockphoto/evgenius
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje