Pretraga tekstova
Kumato plijeni pažnju svojom bojom i okusom. Zbog svoje otpornosti na bolesti sve je zanimljiviji organskim proizvođačima, a i dugo zadržava svježinu nakon branja!
Rajčica je biljna vrsta čiji plodovi oduševljavaju svojim oblikom, bojom i okusom. U moru raznih sorti pojavila se i crna rajčica Kumato. Ova rajčica postaje sve popularnija među proizvođačima i potrošačima.
Kumato nije GMO rajčica. To je rajčica koja se odlikuje visokim prinosom. Zbog ovih osobina Kumato je postao zanimljiv organskim proizvođačima.
Kumato je nastao kao rezultat dugogodišnjeg rada uzgajivača križanjem divlje i domaće rajčice. Jedan od roditelja Kumata je divlja rajčica koja potječe sa Galapagosa, jestivih, sitnih, žuto-narančastih plodova, odličnog okusa, visokog sadržaja šećera i beta-karotena.
Rajčica porijeklom sa Galapagosa, zbog izolacije, odlikuje se dobrom otpornošću na biljne bolesti, promjenjivim vremenskim prilikama, siromašnom zemljištu.
Ova rajčica se odlikuje dobrom otpornošću prema bolestima koje je naslijedila od divljeg roditelja. Boja ploda Kumata se kreće od tamno smeđe, skoro do potpuno crne i potiče od sadržaja antocijana. Antocijani pomažu imunološkom sustavu u borbi protiv infekcija, jačaju stijenke krvnih žila. Na obojenost ploda utječu mnogi faktori. Plodovi sadrže i veću količinu vitamina C, vitamin A, antioksidanse, mineralne tvari (posebno kalcij, magnezij), likopen. Plod Kumata se odlikuje sočnosti i čvrstinom. Veličina ploda je od 6 do 8 cm, a masa ploda se kreće od 80 do 120g. Postoje i sitniji varijeteti Kumata sa masom ploda od 30 do 50g.
U plodovima Kumata sadržaj fruktoze je veći nego u plodovima sorti sa crvenim ili narančastim plodovima. Biljka kumata je zelena i slična vegetativnoj masi klasično obojenih sorti rajčice.
Uzgoj rajčice sorte Kumato se ne razlikuje od uzgoja bilo koje druge sorte rajčice, ali treba obratiti pozornost na pH reakciju tla i na ishranu. Od ph reakcije zemlje zavisi i obojenost plodova. Na kiselijim zemljištima plodovi će biti svijetliji, prljavo-roze obojeni. Na zemljištu sa uravnoteženom pH reakcijom boja je tamnija, skoro crna. Promjenom pH reakcije i ishranom biljke može se za nekoliko dana promijeniti boja ploda.
Za svoj rast i razvoj plodova Kumato koristi manje vode. Pri uzgoju biljaka iz presadnica plodovi počinju sazrijevati u srpnju. Pojedinačne biljke Kumata dostignu visinu od 150cm.
Kumato se koristi kao i svaka druga rajčica, ali se odlikuje fantastičnim voćnim okusom. Zbog sadržaja šećera odlično se slaže sa sirevima. Izuzetan je u salatama i vrlo dekorativan. Može se konzumirati i kada nije potpuno zreo. Ukoliko plod ostavimo na sunčano mjesto, plod će dobiti tamniju boju. Može se koristiti za pripremu raznih umaka, juha, variva, pizza, sa mesom i povrćem. Plod tamnocrveno obojen savršen je za kuhanje, dok je plod sa smeđim nijansama odličan za salate i sirovu upotrebu.
Zbog visokog sadržaja šećera i slabe kisele reakcije, Kumato kod osjetljivih ljudi neće izazvati bolove u trbuhu.
Odlikuje se sposobnošću dugog čuvanja - long shelf life, zbog toga je vrlo interesantan za prodavače. Kumato se odlično čuva na sobnoj temperaturi i može ostati svjež i do dva tjedna.
Foto: Pixabay.com
Tagovi
Kumato Crna rajčica Visok prinos
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje