Leća je izuzetna mahunarka i za ljude i za stoku, a rijetko se uzgaja

Leća (lat. Lens culinaris) je mahunarka koja se kod nas rijetko uzgaja, ali i konzumira iako se najbrže kuha u odnosu na druge mahunarke. Jednogodišnja je biljka i po izgledu najsličnija grašku, u mahuni se nalazi samo jedno ili dva zrna. Starije sorte nisu bile rodne što je bio jedan od razloga izostanka uzgoja ove povrtne biljke.

Novije sorte su rodnije. Kao i sve druge kulture, ne podnosi monokulturu i na istom mjestu mogla bi se naći tek za pet do šest godina.

Sjetva u ožujku

Minimalna temperature za klijanje je od tri do pet Celzijevih stupnjeva, a može podnijeti mrazeve od -5 do -6^oC. Optimalna temperature za rast i razvoj je od 19 do 20^oC. U odnosu na druge mahunarke, ima manje zahtjeve za vlagom. 

Sije se na razmak od 12 do 15 cm između redova, što ukazuje da se radi o uskorednoj sjetvi. Slabije podnosi organska gnojva pa se proporučuje više upotrebljavati mineralna kompleksna. Sije se u ožujku na dubinu oko 3 do 5 cm. Potrebno je 80 do 120 kg sjemena/ha. Predsjetvenoj pripremi treba posvetiti posebnu pažnju, što važi i za većinu kultura. Iako ima male zahtjeve za vlagom dobro reagira na navodnjavanje, zalijevanje u fazi cvjetanja.

Prema krupnoći sjemena sorte leće se mogu podijeliti na one sa sitnim i krupnim sjemenom.

Pravo vrijeme za berbu je kada su mahune pri dnu biljke smeđe, odnoso kada sazri dvije trećine mahuna, tada se preporučuje žetva. Poslije košnje biljke se ostave na polju da se malo prosuše pa se tek onda odnose s parcele. Prije skladištenja zrno je potrebno zaštititi od žiška i prosušiti, ali obratiti pažnju da vlažnost ne bude ispod 12 posto.

Zelena nadzemna masa ove biljke ima ogromnu hranjivu vrijednost za stoku kao crvena djetelina, mada se o tome malo zna, pa se rjetko i koristi kao dodatak stočnoj hrani.

Izuzetno kvalitetna

Ova namirnica ima izuzetno kvalitetne nutritivne vrijednosti, kao i grah obiluje proteinima tako da može biti odlična zamjena za meso. Povijest konziumranja je jako stara, vjeruje se da vodi porijeklo iz centralne Azije. Najpopularnija je u indijskoj kuhinji. Zrno može biti zeleno, smeđe, žuto, crno ili čak crveno. Osim proteina bogato je ugljikohidratima čak 63%, ima izuzetno visok sadržaj škroba, dio ugljikohidrata čine i probiotici koji igraju važnu ulogu u crijevnoj flori našeg organizma.

Obiluje i značajnim sadržajem minerala i to: željezom, magenzijeom, molibdenom, fosforom, cinkom, kalijem i drugim, a značajno sadrži i vitamine naročito vitaminima B kompleks, te vitamin C i K što sve ukazuje da ova namirnica ima izuzetne nutritivne osobine.

Posljednjih godina sjeme leće je više traženo jer daje izuzetne klice koje vegetarijanci i ljubitelji zdrave hrane obožavaju, upravo zbog svojih bogatih nutritivnih osobina. Vrlo malo sadrži masti.

Ipak sjeme se najviše koristi i priprema kao varivo, a može biti kao dodatak i drugim jelima. Termička priprema je vrlo brza i jednostavna, da bi se skuhao potrebno je oko 25 minuta.

Pored cijelog sjemena, može se koristii i prekrupa od leće. Brašno leće se može dodati pšeničnom pri pripremi kruha kada služi kao odličan dodatak s 20% udjela. Leća znatno utječe na smanjenje rizika srčanih bolesti, te na snižavanje krvnog tlaka.