Pretraga tekstova
Lisni miner rajčice postao je otporniji zbog nepravilnog rukovanja fitosanitarnim proizvodima.
Lisni miner rajčica (Tuta absoluta), kojega još nazivamo i moljac rajčice, globalni je štetnik kada je riječ o uzgoju najkultiviranijeg povrća na svijetu koje uz to ima i najveću ekonomsku vrijednost. Samo u posljednjih 10 godina ovaj je štetnik prešao s 3% na 60% usjeva u svijetu, na površini od 2,8 milijuna hektara. Kako piše cadenaser, lisni miner rajčice postao je otporniji zbog nepravilnog rukovanja fitosanitarnim proizvodima.
Ovo su neki od zaključaka donesenih u Águilasu (Španjolska), gdje je u prosincu održan Međunarodni skup fitosanitarne zaštite u uzgoju rajčice: od trenutnih rizika do novih prijetnji.
Tuta absoluta je zabrinjavajuća "kuga" u zemljama koje okružuju Sredozemno more. Ove je godine situacija pogoršana pojavom otpornosti na insekticide koje u formuli sadrže diamide, za što stručnjaci okrivljuju nekoliko čimbenika, uključujući neprimjerenu uporabu nekih registriranih aktivnih tvari i ponavljanje u primjeni istih spojeva, ali i zahtjeve trgovačkih lanaca koji žele ograničiti broj rezidua.
Kako bi se vratili razumnoj kontroli štetnika, predložen je povratak integriranom uzgoju kroz kontrolu koja se temelji na kulturnim, biotehničkim, biološkim i kemijskim mjerama, koje uključuju odgovarajuće strategije upravljanja otpornošću. "Fitosanitarni proizvodi, dobro korišteni, dio su rješenja; zloupotrijebljeni, oni su dio problema", izjavio je Antonio Monserrat, voditelj IMIDA-inog tima za zaštitu usjeva.
Drugi važni štetnik koji, istina, nije prisutan u zemljama Mediterana, je krumpirski psilid (Bactericera cockerelli), koji štetu uglavnom pravi na rajčici i paprici u plastenicima Sjeverne Amerike.
Tagovi
Lisni miner rajčice Tuta absoluta Moljac rajčice Uzgoj rajčice Štetnik
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje