Mjere u zaštiti povrća

Posljednja preporuka za zaštitu korijenastog povrća je upućena krajem prve dekade mjeseca srpnja 2013., odnosno prije 20 dana. U spomenutom smo razdoblju zabilježili razdoblje bez oborina, u kojem je dominiralo sparno i vruće vrijeme. U većem broju proteklih srpanjskih dana zbog razlike u temperaturama dana i noći bilježili smo i jutarnje rose, što je naročito bilo izraženo u prve dvije dekade mjeseca srpnja, kada je senzorima na lokalitetu uz rijeku Dravu zabilježeno vlaženje lišća u ukupnom trajanju 15.370 minuta. Pritom smo zabilježili vrlo povoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća korijenastog povrća (Alternaria, Septoria), poglavito mrkve, peršina i celera korjeneša, pa je na slabije zaštićenim poljima već sredinom srpnja zaraza lišća mrkve i celera bila veća od 60 %. Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 25 ili više ºC, te su potrebne redovite višekratne preventivne mjere zaštite.

U našoj su zemlji do sredine 2011. protiv navedene bolesti vrlo učinkoviti i registrirani pripravci na osnovi azokistrobina (Quadris SC u količini 1,0 lit./ha uz propisanu karencu 14 dana), te kombinacija piraklostrobina & boskalida (Signum DF u količini 0,75-1,0 kg, uz propisnu karencu 14 dana). Navedeni su pripravci dopušteni u integriranoj proizvodnji mrkve.

Ipak, temeljem naputka o proširenju primjene sredstvima za zaštitu bilja na male kulture i male namjere nadležno Ministarstvo poljoprivrede je Rješenjima nakon 30. lipnja 2011. godine dopustilo u usjevima mrkve, celere i peršina koristiti organske fungicida navedene u Tablici 1., Tablici 2. i Tablici 3.

Tablica 1. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u mrkvi od sredine 2011. godine:

Tablica 2. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u celeru od sredine 2011. godine:

Tablica 3. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u peršinu od sredine 2011. godine:

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3. su navedeni pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Usjeve celere korijenaša s porastom dnevnih temperatura ovog tjedna ponovno kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima. Dopuštenje za suzbijanje ovog nametnika celera u našoj zemlji imaju pripravci Vertimec i Kraft EC (vidi Tablicu 2.).

Jaču i raniju pojavu crne paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) razvija se na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje mrkva vadi kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

Autor: mr. sc. Milorad Šubić Foto: RGBStock.com