Pretraga tekstova
Proizvodnju rajčica za tržište nadzirat će Europska komisija
Zbog najava da će na svojim njivama i u vrtovima moći koristiti samo standardizirano i unificirano sjeme, u panici su brojni poljoprivrednici iz doline Neretve. Osim što će tako izgubiti stare tradicionalne sorte, poput rajčice “neretvansko čudo”, koja je nezaobilazna u domaćim vrtovima, mogli bi platiti i kaznu ako sade samo za vlastite potrebe.
Europska komisija donosi novu uredbu kojom će poljoprivrednicima i povrtlarima zakonski propisati kakvo sjeme moraju koristiti, pri čemu će korištenje starih, rijetkih i autohtonih sorti biti kažnjivo. Zbog ovakve odluke, koja najviše pogađa male proizvođače, na uzbunu su zazvonile brojne europske ekološke udruge, no za sada bez značajnijih rezultata.
Tradicionalne sorte su prilagođene podneblju u kojemu godinama rastu pa je za njih potrebna manja ili gotovo nikakva količina umjetnih gnojiva, pesticida i zaštitnih sredstava, što smanjuje zagađenje u okolišu. Također, domaće sorte rajčica, paprika, krastavaca i tikvica su ukusnije u usporedbi s tim novim sortama koje nameće Europska unija.
Stoga je opravdana panika među poljoprivrednicima, koji strahuju da će nova uredba Europske komisije zaustaviti prodaju domaćeg sjemenja, uvesti skupo testiranje za svako sjeme na tržištu, te da će tržište Unije primiti samo desetak posto domaćih sorti. Sve to nije nikakva utjeha domaćim poljopivrednicima koji će prije sijanja morati platiti dodatna testiranja sjemena, koja koštaju i do desetak tisuća kuna.
- To nije dobro za domaću poljoprivredu. Gubi se identitet na tržištu. Autohtone sorte su prilagođene našim uvjetima, što ne možemo reći za uvozne. Zar ćemo se baviti sortama o kojima ništa ne znamo - kazao nam je Jure Stanić, predsjednik Udruge za zaštitu obiteljskog gospodarstva iz Opuzena.
On se nada da će Europski parlament ipak revidirati ovakvu radikalnu odluku, koja bi za posljedicu mogla imati kolaps domaće poljoprivrede, koja je posljednjih godina spala na niske grane. Naime, sve promjene posljednjih godina išle su na štetu poljoprivrednika, koji će se vrlo teško snaći na europskom tržištu nakon 1. srpnja. Agronom Robert Doko nada se da će se nakon ulaska Hrvatske u EU moći sijati i saditi autohtone sorte.
- Autohtona sjemena i sorte svakako su vrijedne, treba ih sačuvati i mislim da ničim nisu ugrožene. Isto tako treba razumjeti i multinacionalne kompanije, koje ulažu golema, milijunska sredstva u razvoj novih selekcija i normalno je da kroz zakonski okvir žele zaštititi svoja ulaganja te osigurati profit.
U svijetu, osim velikih sjemenarskih kompanija koje zapošljavaju tisuće selekcionara, postoji i veliki broj manjih tvrtki i pojedinaca koji se bave istraživanjima, križanjima i stvaranjem novih selekcija koje zatim nude na tržištu. Naravno da tu treba reda i odgovarajući zakonski okvir koji će onemogućiti bilo kakve nepravilnosti i zloupotrebe - zaključio je Doko.
Autor: STANISLAV SOLDO Foto: RGBStock.com
Izvori
Tagovi
Sjemenska roba Europska komisija Autohtona sorta Tržište Rajčice
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje