Poslije kišnog razdoblja na lišću mrkve su se pojavili simptomi oboljenja paleži lišća mrkve koju izaziva gljivica Alternaria dauci. Osim što umanjuje prinos, ova bolest može u potpunosti uništiti usjev mrkve.
Mrkva je povrće koje se uzgaja u skoro svakom vrtu, a u gastronomiji spada u grupu omiljenog povrća. Međutim, ni mrkvu ne zaobilaze brojna oboljenja koja se javljaju na biljci tijekom uzgoja. Palež lišća mrkve je oboljenje koje se javilo na lišću mrkve u mom susjedstvu, a simptomi pojave bolesti prolaze nezapaženo dok ne bude kasno.
Dugotrajan kišni period s nepovoljnim temperaturama djelovao je stresno na biljke mrkve. To je pogodovalo pojavi oboljenja koje se zove palež lišća mrkve, a oboljenje izaziva gljivica Alternaria dauci.
Simptomi bolesti se javljaju na lišću biljke u svim razvojnim fazama i to 10 dana poslije ostvarene zaraze. Može doći do propadanja klijanaca mrkve već nakon tri tjedna poslije nicanja. Što se bolest ranije javi to su štete od pojave bolesti veće.
Na zaraženom lišću pojavljuju se žute pjege koje se sve više šire i spajaju. Tijekom vremena pjege postaju tamnije, a lišće se suši. Usjev izgleda kao spaljen. Na biljkama koje su se razvile napadnuto je starije lišće, dok najmlađi listovi ostaju zeleni.
U povoljnim uvjetima ovo oboljenje će dovesti do potpunog propadanja lišća mrkve.
Na sjemenskim biljkama pored lišća, simptomi oboljenja se javljaju na stabljikama s cvjetovima, a zaraženo može biti i sjeme.
Kako bi zaštitili usjev mrkve potrebno je imati vremena posvetiti se preventivnim mjerama, mjere suzbijanja trebaju biti pravovremene i ekološki prihvatljive. Usjev mrkve je potrebno prorijediti, poštivati međuredni i redni razmak koji će omogućiti dobro provjetravanje usjeva. Mrkvu ne sijati na isto mjesto najmanje 5 godina. Za sjetvu koristiti zdravo sjeme. Uklanjati zaražene biljne ostatke. Redovno plijeviti usjev i osigurati dobru ishranu biljaka mrkve. Mrkva je veliki potrošač kalija i potrebno je prihranjivati gnojivima kao što je pepeo od drveta ili biljna gnojiva.
Ovo gnojivo obogaćuje zemlju brojnim mineralima, a najviše sadrži kalij, željezo, kalcij, fosfor, magnezij. Priprema se na jednostavan način i primjenjuje jednom tjedno.
1kg svježeg gaveza potopi se u 10l vode, ostavi se da fermentira. Kada se prestane pjeniti, proces fermentacije je završen. Dobiva se gnojivo smeđe boje i mirisa na stajnjak. Nakon što ga procijedimo ovo gnojivo se razblažuje s vodom u odnosu 1:10.
Od ekoloških pripravaka koriste se pripravci na bazi Bacillus subtilis, zatim pripravci na bazi giberelina - biljnog hormona, pripravci na bazi češnjaka i crvenog luka i drugi biljni pripravci koji jačaju imunitet biljaka.
Tretiranja s pripravkom od češnjaka i crvenog luka treba ponoviti više puta tijekom vegetacije mrkve.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica