Dezinfekcija ovog prostora, kaže struka, pola je obavljenog posla za narednu proizvodnu sezonu jer je izuzetno važno da se prostor adekvatno pripremi za sljedeći ciklus.
Većina povrtćara plastenike ne koristi tijekom zime, ali bez obzira na ovu činjenicu prostor gdje se proizvodi hrana, treba ostaviti čistim za predstojeću sezonu. Posao dezinfekcije plastenika važan je za sve ostale radnje koje ćete imati u plasteničkoj proizvodnji. Uklonjene biljne ostatke nije poželjno spaljivati, od njih možemo dobiti odličan kompost i na taj način dobiti gnojivo za narednu sezonu.
Naravno da i u ovom slučaju treba biti oprezan jer ukoliko ste imali intenzivne napade bolesti i štetnika kvaliteta komposta neće biti dobra za vaše mlade biljke, jer s većim brojem patogena postoji i veća mogućnost problema u budućoj proizvodnji.
"Možemo reći da je završena jedna proizvodna sezona - jesenska, ali možemo navesti da kreće i nova sezona i proizvodna godina. Dezinfekcija prostora u kome ćemo raditi buduću proizvodnju u plasteniku je prva mjera kojom započinjemo radove u zaštićenom prostoru. Prije nego što krenete s dezinfekcijom unutrašnjeg prostora, posvetite se sređivanju plastenika s vanjske strane. Potrebno je ukloniti predmete koje ste koristili poput gajbica, posuda, ali i sav material koji je nanesen prašinom kišom ili vodom", kaže stručni savjetnik dipl. inž. Branko Galović.
Važno je da predmete koji su u plasteniku čistite redom. Na nekim pomoćnim alatima se ne štedi tako uklonite metalne, plastične ili drvene potpore za biljke, a preporuka je da se za narednu vegetacijsku sezonu nabave nove. Počupajte sve dijelove biljke s korijenom iz plastenika, konopce za vezanje, crijeva za zalijevanje ovisno od tipa sustava Okviri i folije se u našim uvjetima uglavnom čiste, a način čišćenja ovisi od kojeg materijala su izrađeni. Pranje se može obaviti toplom vodom ili vodom sa sodom bikarbonom.
U našim uvjetima se rjeđe primjenjuju fizičke mjere, a od kemijskih mjera za dezinfekciju zemljišta podrazumijevamo primjenu insekticida, fungicida i fumiganata, kako bi na pravi način suzbili mogućnost djelovanja bakterija, insekata i gljivica na dalje.
"Kontaktni fungicidi djeluju svojim dodirom na patogene u tlu i, moram napomenuti, da je njihova primjena ograničena na parazite samo u površinskom sloju. Primjenjuju se rasipanjem preparata po površini zemljišta, miješanjem sa zemljom, kao i zalijevanjem biljaka i tla suspenzijom preparata. Djeluje na gljive uzročnike truleži i plamenjače, na grinje koje prezimljavaju u zemlji, na puževe i njihova jaja, na tripse koji prezimljavaju u gornjem sloju zemlje, nematode, sjeme korova", kaže i dodaje da se mora voditi računa o ciklusu razvoja kukaca koji se spuštaju u jesen u dublje slojeve tla.
Ako se tretman izvede kasnije u jesen, odnosno kada su se organizmi spustili na prezimljavanje, ostaju van djelovanja fumiganta. Ovaj postupak smijemo ponoviti svake treće godine. Naravno, bez ostalih mjera njege nema ni uspješne plasteničke proizvodnje.
Ukoliko je moguće, pri dezinfekciji prednost dati eko proizvodima. Za tretiranje unutrašnjosti plastenika, naročito ako je konstrukcija od drveta, i zidane osnove plastenika može se koristiti i priručno sredstvo pripremljeno od gašenog vapna. Danas su na tržištu dostupni preparati za dezinfekciju na bazi mikroorganizama koji inhibiraju rast patogene mikroflore. Potrebno je tretirati čitavu površinu unutrašnjosti plastenika, a postupak se ponavlja nakon 10-ak dana.
Postavlja se pitanje i kada treba raditi zamjenu zemle?
"Postoji ustaljeno i poželjno pravilo da se u manje plastenike svake tri do četiri godine obavi zamjena zemlje u sloju do 25 centimetara. Drugi način je zamjena plitkog, površinskog sloja 10 do 15 cm. Treba naglasiti da ukoliko je uklonjen samo površinski, plitki sloj, tada se dodaje nova zemlja, organska gnojiva, kompost, suho lišće koji će obogatiti tlo u plasteniku i poboljšati njegove karakteristike. Obradom tla novi površinski sloj će se izmiješati s dubljim slojevima zemlje. Taj postupak se obnavlja svake druge godine da bi imao učinka."
U povrćarskoj proizvodnji oduvijek su se dosta koristila organska gnojiva kao što su stajnjak, treset i kompost, a u novije vrijeme se dosta koriste i umjetna kojima se može točno nadoknaditi deficit određenih elemenata u tlu. Ipak da bi bili sigurni kakvo zemljište želimo, jer ista pH vrijednost nije poželjna za sve kulture, bilo bi poželjno obaviti preciznu analizu tla i na osnovu nje provesti gnojidbu.
Treba spomenuti i da je sav alat koji se koristi u plasteniku također potrebno očistiti, pripremiti za novu sezonu naoštriti, dobro oprati vrelom vodom ili premazati alkoholom. Alkohol je sredstvo koje služi za dezinfekciju noževa i ruku kojima se prenosi veliki broj patogena, prije svega virusa, pri zalamanju biljaka ili tijekom drugih radova kada biljke dodirujemo. Varikina, se također može koristiti kao dezinfekcijsko sredstvo za alat, ambalažu, posude i radne površine, u količini primjene s vodom u odnosu 1:5.
Tagovi
Autor
