Sadnja salate u plasteniku - na što obratiti pažnju?

Najčešće se sade kristalka, koja ima nazubljene krajeve listova, i puterica, s ravnim rubovima. Salata sadrži C vitamin, kao i vitamine B kompleksa, te kalij, željezo, fosfor i cink. Koristi se u svježem stanju, a najčešće joj se, prilikom serviranja, dodaje ulje i/ili ocat.

Usitniti tlo prije sadnje

U plodoredu može doći poslije krastavaca, paprika i rajčice, a ne slaže se sa celerom i špinatom. Odlična je sadnja u kombinaciji s crvenim lukom ili češnjakom od kojih se mogu spremati pripravci za prskanje protiv plamenjače koja, uz trulež i plijesan, čini najveću štetu glavicama.

Loši susjedi u vrtu: Izbjegavajte ovih 7 kombinacija

Što se tiče obrade tla, potrebno je nakon skidanja prethodne kulture, isfrezati zemlju u plasteniku, a na otvorenom, uzorati. Nakon razbacivanja stajnjaka, komposta ili mineralnih gnojiva, ponovo se pristupa frezanju, čime se gnojiva unesu u zemljište.

Svake dvije do tri godine, dodaje se i vapno da ne bi došlo do zaslanjivanja zemljišta, a salata ga dobro podnosi jer najbolje uspijeva ako je ph vrijednost zemljišta od 6 do 7. U svakom slučaju, neophodno je obavti analizu tla.

Zemlja mora biti što bolje usitnjena, najbolje tako da čizma upada u nju, jer je korijen salate tanak i nježan i nema snage da se probija kroz zbijeno zemljište. Prije sadnje, u pravcu budućih redova, postavljaju se crijeva za navodnjavanje i folija koja će štititi glavice od korova. Presadnice moraju viriti iz zemlje da ne bi došlo do njihovog propadanja.

Čupkati korijen radi boljeg grananja

Ako nema folija s otvorima za sadnju, mogu se bušiti rupe i saditi na razmaku 25 centimetara, između rasada i 30 centimetara između redova.

Rasad je u stiroporu, u saćama napunjenim tresetom. Prije postavljanja u zemljište, korijen se pri dnu tresetne kockice počupa rukama da bi se potaknuo rast novog korijenja. Poželjno je potopiti ga u vodu u kojoj se nalaze hranjjive tvari iz raznih korovskih trava, kao što su kopriva, gavez, maslačak i slično.

Odmah nakon sadnje, obavlja se navodnjavanje, a dan, dva poslije, prskanje sredstvima koja u sebi sadrže fosfor, a sve radi boljeg ukorjenjivanja. Tri do četiri dana poslije može se pristupiti tretmanima sa sredstvima koja sadrže više dušika, zbog poticanja rasta glavica. Ne treba pretjerivati s navodnjavanjem da ne bi došlo do truleži glavica. Dovoljna su dva tjedno. 

Zelena salata i tijekom jeseni i zime može dati izdašne prinose, evo kako

Već nakon dva mjeseca, ako temperature nisu previše niske, može se brati salata. Reže se tako što se otkida glavica iznad prvih listova u rozeti. Salata je otporna na niske temperature, strada na -2 i nižim temperaturama, ali u plasteniku će rijetko doći do propadanja ako se preko glavica postavi agril folija.