Pretraga tekstova
Hrvatska godinama potrebe za krastavcima namiruje uvozom. Hoće li se takva situacija promijeniti?
Tvrtka Plodovi Fructus iz Donjeg Miholjca početkom prošlog mjeseca pozvala je poljoprivredne proizvođače s područja pet slavonskih županija na sadnju krastavaca. Na poziv miholjačke tvrtke odazvao se značajan broj poljoprivrednika.
To i nije čudno budući da Plodovi Fructus svojim kooperantima osiguravaju redovit otkup i isplatu otkupljenih proizvoda, kreditiranje repromaterijalom, pa čak i obradu tla te postavljanje crnih malč folija uz kontinuirani stručni nadzor.
Ideja za pokretanje tog posla nastala je s ciljem da se za potrebe hrvatskog, ali i inozemnih tržišta, osiguraju prinosi krastavaca s domaćih polja, navode iz Plodova Fructus. Ujedno je cilj poticati razvoj domaće poljoprivrede.
"Ovime se čak i malim seoskim domaćinstvima omogućuje da na svojim zemljištima osiguraju dobru i sigurnu zaradu. Potreba hrvatskog tržišta za krastavcima ne može se namiriti iz domaćeg uzgoja, već se oni godinama moraju uvoziti. Malo je poznato da za sadnju tog, u našim krajevima uvriježenog povrća, nije potreban velik zasad, već da sasvim solidan prinos možemo očekivati i na malim površinama", ističu iz Plodova Fructus.
Foto: freepik.com
Tagovi
Krastavci Plodovi Fructus Donji Miholjac Povrćarstvo Profit Otkupna cijena Kukumar
Autorica
Više [+]
Nikolina je administratorica portala Agroklub. Ima 28 godina, a završila je diplomski studij marketing managementa na Ekonomskom fakultetu u Osijeku ... a moto joj je: „Život je puno lakši ako kroz njega ideš sa osmijehom“.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje