Odmah nakon vađenja možete posijati i posaditi neke povrtne vrste, ali uz pravilnu gnojidbu. Gredicu možete ostaviti do proljeća te ju dodatno obogatiti zelenom gnojidbom
Tlo na kojem je rastao krumpir je često iscrpljeno te ga treba obnoviti za idući usjev. On troši dosta dušika, ali i kalija te fosfora iz tla što znači da ga treba pripremiti za nove kulture i poboljšati njegovu plodnost.
U slučaju da ćete na tu površinu odmah sijati ili saditi neki od usjeva, najbolji izbor su špinat, blitva, zimska salata, rukola, češnjak i crveni luk.
Prije sjetve i sadnje pognojite zemlju kompostom u sloju od 2 do 3 cm. Čak i dobro odležani stajski gnoj može biti prejak za mlade biljke pa pazite prilikom njegove upotrebe.
Koristiti možete pepeo od drveta koji je bogat kalijem i posebno će odgovarati špinatu i blitvi. U tankom ga sloju posipajte po površini. Kupovna peletirana gnojiva s visokim sadržajem fosfora i kalija (npr. NPK gnojiva s omjerom 7-20-30) dobro će potaknuti rast korjenastog povrća poput češnjaka i crvenog luka).
Tekuće gnojivo od koprive i gaveza koje možete sami napraviti obogatit će tlo dušikom i kalijem.
Nakon što posadite češnjak i crveni luk, tlo oko njega možete malčirati slamom ili suhim lišćem kako bi zadržali vlagu i spriječili eroziju.
Ako ćete površinu nakon vađenja krumpira ostaviti za proljetnu sjetvu i sadnju, osim navedenih biljaka, na njoj će dobro uspijevati kupusnjače, grašak i grah koji će ju dodatno obogatiti dušikom.
Na tom mjestu na proljeće možete sijat kukuruz i suncokret te bundeve, tikvice i krastavce.
Čak i ako ne planirate na tom mjestu ništa uzgajati na jesen, preporuka je da zemlja ne ostane gola tijekom zime. Stoga je najbolje rješenje posijati pokrovne usjeve kao što su djetelina, lucerna ili grahorice koje obogaćuju tlo dušikom i poboljšavaju njegovu strukturu.
Tu su i raž, pšenica i ječam koji sprječavaju eroziju tla tijekom zime, a u proljeće ih možete zaorati kao zelenu gnojidbu.
Tagovi
Autorica
