Pretraga tekstova
Prošle je godine u sustavu potpora grah uzgajalo 3.354 poljoprivredna gospodarstva na 1.442 hektara.
Trešnjevac, tetovac, zelenček, puter grah - samo su neke od sorti koje se uzgajaju u Hrvatskoj. Ova biljka najčešće je korištena mahunarka u našoj tradicionalnoj kuhinji, posebno u ovo zimsko doba.
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je proizvodnja tog povrća u prošloj godini porasla. Tako je u 2020. proizvedeno 6.306 tona, što je za 1.729 tona više nego u 2019.
Prošle ga je godine u sustavu potpora uzgajalo 3.354 poljoprivredna gospodarstva na 1.442 hektara, evidentirali su u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Najveća je proizvodnja zabilježena 2015. godine kada je 3.929 korisnika grah uzgajalo na gotovo 1.800 hektara.
Prvih deset uzgajivača zauzima niti 100 hektara. Proizvodnju s 13,35 ha predvodi Vojislav Caga iz Ivanić Grada, slijedi ga OPG Ivan Veselić iz Siska s 12,84 ha te OPG Švec iz Dubrave s 10,62 ha.
Tablica: 10 najvećih proizvođača graha u Hrvatskoj u 2020. godini
No |
Naziv tvrtke/subjekta |
Površina pod grahom (ha) |
1 |
Vojislav Caga | 13,35 |
2 |
OPG Ivan Veselić | 12,84 |
3 |
OPG Švec | 10,62 |
4 |
OPG Dragutin Vidić | 10,27 |
5 |
Robert Ratković | 9,01 |
6 |
Josipa Nemet | 8,97 |
7 |
Lucija Ratković | 8,57 |
8 |
Vedran Kraljik | 8,17 |
9 |
Hrvoje Račić | 7,58 |
10 |
OPG Šebrek | 6,72 |
Vojislav Caga prošle je, 2020. godine ostvario pravo na 40.560 kuna potpora, OPG Ivan Veselić na 776.587 kuna potpora, a OPG Švec na 98.418 kuna potpora.
Tagovi
Uzgoj graha TOP10 Grah Vojislav Caga OPG Ivan Veselić OPG Švec
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Eva Mandarić
prije 2 godine
Toliko visokoproteinska namirnica, a niti 100h. Zabrinjavajuće!!
Tea Januš
prije 2 godine
Odlični i zanimljivi podaci :)