U tri generacije Miklečići došli od povrtnjaka do proizvodnje u 92 plastenika

Mario Miklečić, nositelj je OPG-a Miklečić iz sela Lukovo, kraj Vrbovca. Gospodarstvo je osnovao njegov otac, a sada su se poslu priključila i Marijeva dva sina. Sa starijim sinom Karlom vikendom ide na tržnicu gdje njeguju izravan kontakt s kupcima. Štand je krajem zime pun različitog povrća, ali njime dominiraju i razne sorte jabuka.

"Uzgajamo 7.000 stabala jabuka na otprilike tri hektara. U 92 plastenika na oko 1,7 hektara držimo povrće osjetljivo na temperaturne promjene, te radimo još oko 10 hektara proizvodnje na otvorenom. Sve što proizvedemo već godinama prodajemo jedino ovdje na tržnici Dolac u Zagrebu. Nigde drugdje. I tu nas svi znaju", otkriva.

Kupci su ih, dodaje, prepoznali i znaju da je sva ponuda njihov vlastiti uzgoj. Na pitanje što misli o činjenici da skoro više od pola ponuđača na tržnici ne prodaju svoje vlastite proizvode, Mario kaže da ga to žalosti i samo rezignirano sliježe ramenima.

Ne žele posrednike

Veliki su Miklečići proizvođači, pa zašto prodaju samo i isključivo na zagrebačkom Dolcu? "Pokušali smo ući u velike trgovačke centre, no ja sam iskreno preveliki za Dolac, a premali da bih direktno poslovao s nekim trgovačkim centrom", objašnjava te dodaje kako bi tada morao raditi preko posrednika koji bi na njemu zarađivao, a ta mu opcija nije isplativa.

Mario je zadovoljan, ali zna da je vezan količinom potražnje na tržnici. Što znači da veću proizvodnju ne bi imao kako prodati, osim ako se ne udruži s drugim povrćarima iz njegovog kraja. No, takve zadruge u vrbovečkom kraju nema, kaže on.

"Radili smo i dostave za vrijeme korone, no dok god mogu ovako prodati, ne razmišljam o ničem drugom. U suprotnom ćemo razmišljati dalje. Mi smo išli na količinu, kratke lance opskrbe i direktnu prodaju", priča nam poduzetnik koji je izbrusio svoj zanat tijekom godina.

Kod njih ćete pronaći razno zelenje, kao što su matovilac, rikula, potočarka, špinat, salate, baby salate, peršin i celer listaš. Rotkvica i luk kreću pred Uskrs, a poslije toga sve ljetne kulture. Rajčica i paprika su posijani prije mjesec dana. Paprike imaju, kaže, oko 100.000 komada. S druge strane, priča nam kako je i posao oko jagoda i borovnica već počeo. Osim toga, imaju i dinje te lubenice.

Ljudi s razlogom bježe iz poljoprivrede

U poslu sudjeluje cijela obitelj i troje stalno zaposlenih lokalnih ljudi. Svoju su proizvodnju zaokružili doslovno prema onoj krilatici "Od polja do stola". Jabuke se nude na štandu preko cijele godine jer su investirali u vlastitu hladnjaču. "Imamo praktički sve posloženo u poslu. Svih 12 mjeseci u godini imamo što prodavati, a to je bila želja mojeg oca kada je počinjao."

Rekao nam je kako zna da je osigurao budućnost za svoju obitelj, ali osjeća promjene na tržištu. "Imamo čisto dovoljno za ovaj vid prodaje, čak i previše. I htjeli mi to priznati ili ne, na tržnicama, pa i na Dolcu, prodaja pada", te dodaje da je velika razlika u količinama koje su mogli prodati prije pet godina i danas.

"Pitamo se gdje Hrvati kupuju voće i povrće? Da nije možda ono što je doputovalo iz par tisuća kilometara udaljenih španjolskih plastenika?"

Za sada nemaju namjeru ulaziti u ekološku proizvodnju jer se boje da ne bi mogli efikasno zaštititi tolike količine povrća ako se pojavi nametnik, ali svjesni su da se trebaju kretati prema integriranoj proizvodnji, koristeći sve više prirodnih načina borbi protiv štetnika i bolesti. No, njihovi su proizvodi vrhunske kvalitete i to gužva na štandu zorno pokazuje, a stariji sin Karlo se ne stiže od posla niti ocu pridružiti prilikom našeg razgovora.

"Nažalost, vidite i sami što se u svijetu događa, sve manje se poljoprivredna proizvodnja podržava, uvozni lobi je sve jači i jednostavno ljudi bježe od toga, zatvaraju se i farme i obiteljska gospodarstva, mladi to ne žele raditi. A, pitanje je kad svi odu, što ćemo jesti?", rekao je za kraj.