Uske gredice olakšavaju uzgajanje biljaka, njihova dužina i širina prilagodljiva je potrebama uzgajivača, smanjuje se upotreba gnojiva i vode za zalijevanje.
Uske gredice su jedinstven način uzgoja koji omogućuje proizvodnju povrća na različitom zemljištu. Ova metoda je pretrpjela niz promjena i prilagođavanja organskoj poljoprivredi i permakulturi.
Pobornici uzgoja povrća na zdrav način su prihvatili ovakve gredice jer ne zahtijevaju naporan rad i olakšavaju sve radnje pri uzgoju biljaka. Osim povrća na ovakvim gredicama možemo uzgajati jagode, ljekovito i aromatično bilje, cvijeće.
Na gredici je povrće zasađeno u dva reda, najčešće u cik cak formi. To omogućava svakoj biljci maksimalnu količinu sunca, maksimalnu cirkulaciju zraka.
Da bi napravili usku gredicu potrebni su vam: lopata, ravna motika, kolci za označavanje širine i dužine, uže, grablje. Prvi korak u izradi uske gredice je mjerenje širine i dužine buduće gredice i postavljanje kolčića i užeta.
Izrada uskih gredica ne traži veliku površinu. Širina gredica je 45cm, maksimalno do 120cm. Ova širina omogućuje lak pristup sa obje strane, olakšano je gnojenje, navodnjavanje i zaštita biljaka. Dužina gredice može biti po izboru, a optimalna je 3m. Međuprostor je širine 75 do 90cm. Međuprostor može biti širok i do 120cm za glavne staze. Staze osiguravaju bolje provjetravanje biljaka na gredicama i smanjena je mogućnost pojave oboljenja.
Duž bočnih strana gredica bez čvrstog okvira formiraju se grebeni visine do 10cm na kojima se obavlja sjetva i sadnja sa unutrašnje strane uske gredice.
Gredice treba formirati u pravcu istok-zapad kako bi maksimalno iskoristile osunčanost i biljke imale optimalne uvjete za proces fotosinteze. Kod formiranja gredice u pravcu sjever-jug na sjeverni dio posaditi biljke koje su veće od biljaka na južnom dijelu kako ne bi došlo do zasjenjivanja.
Mogu se formirati na dva načina:
Kod prvog načina uska gredica se formira kao "topla gredica", iskopa se kanal koji se ispunjava organskim materijalom i prekriva slojem zemlje. Na dno kanala polažu se usitnjene grane ili kukuruzovina, zatim stavljamo sloj sijena, slame i zeleni sloj (trava, biljni otpad i ostaci iz vrta). Završava se slojem zemlje ili smjese zemlje i komposta. Ovaj loj služi za sjetvu i sadnju, a u njemu biljke razvijaju korijen. Ovakve su gredice, zbog razlaganja organske tvaru, toplije od klasičnih gredica i sjetva se može odraditi ranije.
Drugi nači je gredica na površini tla. Može se formirati na obrađenom i neobrađenom zemljištu. Kada je zemljište prethodno uzorano i frezano možemo lopatom nagrnuti zemlju na označeno mjesto i formirati gredice maksimalne visine do 25cm. Na neobrađeno zemljište postavlja se sloj kartona i dobro zalije vodom. Uloga kartona je sprečavanje prodiranja korova. Zatim se postavljaju grančice, kukuruzovina, stabljike suncokreta, slama, sijeno, lišće, biljni otpad i na kraju sloj zemlje. Ove gredice se formiraju tijekom jeseni.
Karakteristike uskih gredica:
Uske gredice nije potrebno praviti iznova svake godine. Na kraju svake sezone na njih se odlažu biljni ostaci iz vrta i na taj način se vrši gnojenje gredica, poboljšava struktura, takvim malčom se suzbijaju korovi. Na međustaze se može posijati trava niskog rasta, može se malčirati, posuti šljunak ili se položi karton i na njega naspe pijesak u cilju suzbijanja korova.
Mješovitom sadnjom i poštovanjem dobrih međususjedskih biljaka omogućavamo biljkama da jedna drugu štite. Samom time smanjuju se intervencije koje imaju za cilj zaštitu biljaka od bolesti i štetnika.
Ovakve gredice doprinose očuvanju strukture zemljišta, omogućavaju ciljano gnojenje organskim gnojivima i osiguravaju dobar urod uz ulaganje minimalnog napora.
Foto: Pixabay.com
Tagovi
Autorica