Za uzgoj hrena treba odabrati duboko, plodno i rastresito zemljište. PH reakcija zemljišta mora biti neutralna ili slabo kisela. Za uzgoj tog povrća najbolje su livadska crnica i kambisol, dok su teška, zbijena, močvarna, suviše laka i pjeskovita zemljišta, s izrazito niskim postotkom humusa nepogodna za proizvodnju hrena.
Hren se može saditi na proljeće i u jesen i to tako što se reznice rasađuju na ravnu površinu, gredice i grebene, u vertikalnom, horizontalnom ili kosom položaju.
Vertikalna sadnja se obavlja putem strojeva. Pri takvom tipu sadnje reznice su duge oko 15 centimetara. Kod kose sadnje reznice se u zemlju polažu (ručno ili strojno) u otvorene brazde, tako da je vrh ukopan 10 cm ispod površine zemljišta. Horizontalna sadnja podrazumijeva polaganje reznica u otvorene brazde na razmak 60-80 cm x 30-50 cm. Ako se sadi na lakim zemljištima, dubina sadnje je 6cm, a na srednje lakim 2-4cm.
Diplomirani inženjer povrćarstva Ljubodrag Pantelić, naglašava da za uzgoj hrena treba odabrati duboko, plodno i rastresito zemljište. PH reakcija zemljišta mora biti neutralna ili slabo kisela. Za uzgoj tog povrća najbolje su livadska crnica i kambisol (gajnjača), dok su teška, zbijena, močvarna, suviše laka i pjeskovita zemljišta, s izrazito niskim postotkom humusa nepogodna za proizvodnju hrena. Zemljište mora biti očišćeno od korova, naročito širokolisnih, pa zato ovo povrće i ne treba uzgajati u voćnjacima i na drugim sličnim mjestima.
Unatoč tome što voli vlagu, hren je otporan na sušu, zato što razvija snažan korijen i uvijek pronalazi dovoljno vlage u zemljištu. Ipak, ako suša duže potraje, korijen postaje sitan i drvenast. Manjak vlage se naročito nepovoljno odražava tijekom najintenzivnijeg formiranja listova. S druge strane, na suviše vlažnom zemljištu nadzemni dio biljke izumire, a korijen prestaje rasti i postepeno truli. Hren je vrlo osjetljiv na velike promjene zemljišne i vlage zraka. Smjenjivanje sušnih i kišnih perioda, kao i nepravilno zalijevanje, mogu dovesti do deformiranja korijena, pa on gubi kvalitetu, hranjiva i ljekovita svojstva.
Na kraju treba reći i to da hren klija i niče na 3°C-4°C, dok, kako napominje Pantelić, to povrće najbolje raste na 17°C-20°C. Visoke temperature smetaju biljkama, zato što se tada smanjuje ili obustavlja sinteza ugljikohidrata u listovima i korijenu, a svjetlost utječe na kemijski sastav korijena, naročito na sadržaj šećera.
Foto: Andreas Rockstein / Flickr
Autor
