Zagreb ima krivi poštanski: Više od 9.000 poljoprivrednika u slučaju šteta ne može dobiti pomoć

Svi ovih dana gledamo u nebo u nadi da će pasti barem nešto kiše, a s njome i temperature. No, poljoprivrednici se kiši više ne vesele kao nekad. Pogotovo ne onoj uz koju se spominju superćelije, crveni alarmi, upozorenja Državnog hidrometeorološkog zavoda. 

Početkom srpnja i ovdje smo prenijeli vapaj zagrebačkog OPG-a Novak kojemu su jaki vjetar i tuča uništili pokrovne najlone na plastenicima i uzrokovali oko 20 000 eura štete.

Birokratski apsurd: Oluja im uništila plastenike, ali zagrebački OPG-ovi nemaju pravo na naknadu šteta

A kako je za proglašenje elementarne nepogode u glavnom gradu potrebna šteta u protuvrijednosti od 20% gradskog proračuna, jasno je zašto tamošnji poljoprivrednici, za razliku od njihovih kolega iz drugih sredina, na to ne mogu računati.

"Nikad ne nastradaju svi nego onaj tko se nađe na udaru, ali i da svi stradamo to ne bi bila šteta u iznosu od 400 milijuna eura. Zato apeliramo da se ili dopusti gradu da isplaćuje veće potpore jer one su sada do 20.000 eura i vrijede za razdoblje od tri godine ili da se poljoprivrednici na neki način izdvoje unutar odredbi Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda“, kaže Mateja Novak iz OPG-a Novak.

Potrebno je neko sustavno rješenje

Plastenici su kao i usjevi izloženi radu pod vedrim nebom, a tuče i vjetrovi su posljednjih godina uništavali i limove i crijepove. No, dok se kuće mogu osigurati od orkanskih vjetrova i tuče, plastenici i staklenici se jedino osiguravaju od eksplozije, požara, pada letjelice i udara groma. Zbog velike vjerojatnosti nastanka štete u pravilu se ne osiguravaju od rizika oluje i tuče kao niti od dopunskih požarnih rizika, no svakom prihvatu pristupa se individualno, objašnjavaju nam iz jedne osiguravajuće kuće. 

"Mi onako ne osiguravamo naše usjeve jer za osiguranje imamo plastenik nad njima, a sama plastika je debljine 200 mikrona i podnosi i tuču veličine manjih jabuka, ali uzalud je sve kad dođe vjetar jačine 180 km/sat kakav je bio lani, a ovo što je padalo zadnji put u srpnju je bio led sa šiljcima", dodaje Mateja.

Kaže i da kolega iz Kloštra Ivanića ima protugradne mreže, pa je svejedno pretrpio velike štete nedavno. "Mora postojati neko sustavno rješenje jer sad već dvije godine za redom imamo štetu, očito je to sad naša stvarnost, a bez podrške države i grada možemo staviti ključ u bravu", upozorava. 

Pogrešan poštanski broj

Pogrešan poštanski broj, tvrdi predsjednica Udruge povrćara grada Zagreba i Zagrebačke županije Marina Galović, razlog je zašto zagrebački poljoprivrednici nailaze na zatvorena vrata kad su u pitanju europski fondovi jer urbano, nije ruralno.

"U gradu nemaju sluha za naše probleme iako nas ima više od 9.000. Postoji europski fond koji bi nam mogao pomoći u takvim situacijama, ali Grad Zagreb njemu nije pristupio, iako sa svojih 320.000 ha obradivih površina ima pravo na to. Ovdje je cilj poljoprivredna zemljišta zamijeniti građevinskim, a ne pomagati poljoprivrednicima“, ogorčena je Marina.

Čini se da je najveći trenutačni problem ping pong koji se događa između Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva financija jer prvo traži od drugoga da promijeni Zakon, a potonji lopticu prebacuje na Ministarstvo poljoprivrede.

Fond solidarnosti

"Pregovaramo na razini Europskog vijeća da definiramo s jedne strane fond solidarnosti u koji bi, uz državnu potporu, poljoprivrednici sami uplaćivali. Planiramo ga definirati do kraja godine u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike. S druge strane se zalažemo za osnivanje jednog fonda na razini Europske unije koji bi bio ne iz krizne rezerve kao do sada, već za brzu intervenciju prema poljoprivrednicima.

I iznalazimo rješenje kako bi se na razini EU jednako pozicionirali svi poljoprivrednici, bez obzira na zakonske pretpostavke koje ih onemogućuju temeljem jedinica lokalne samouprave koje imaju velike proračune”, izjavio je nedavno za Radio Sljeme Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

U emisiji je spomenuo i kako je već nekoliko puta predložio Gradskom poglavarstvu da osmisle svoj fond i pravilnik prema kojem će moći brzo isplaćivati odštete poljoprivrednicima.

Ima li pomaka, pitanje je koje smo i mi poslali državnom tajniku te Gradu Zagrebu. Kad dobijemo odgovore, objavit ćemo ih. 

I dok jedni prebacuju na druge, zagrebačkim poljoprivrednicima ne preostaje drugo nego se nadati da će sljedeći orkanski vjetar promašiti njihove njive.