Zašto je važno držati se plodoreda i u plasteniku?

Za održavanje plodnosti zemljišta je od izuzetne važnosti plodored ili smjena usjeva u plasteniku tijekom vremena. Slično se događa i u prirodi, samo je proces sporiji i često ostaje neprimijećen.

Stalnim uzgajanjem jedne kulture na istoj površini dolazi do jednostranog korištenja hranjiva što rezultira iscrpljivanjem tla. Povećava se pritisak korovskih biljaka, štetnika i uzročnika bolesti.

Djelotvoran sustav

Naša proizvodnja se dugo vremena temeljila na uzgajanju samo jedne kulture na parceli ili smjenjivanjem eventualno dvije. Takva praksa se dugoročno pokazala neefikasna i štetna, jer je dovela do iscrpljivanja zemljišta.

Razlikuju se tri sustava: tradicionalni, biološki i intenzivni. Svaki ima svoje prednosti i mane. Tradicionalni se oslanja na uzastopnu rotaciju usjeva u određenim vremenskim prilikama. Obično se radi o tri usjeva i ima za cilj osigurati optimalan rast svake kulture koje imaju različite zahtjeve prema vodi i biljnim hranjivima i doprinose održanju plodnosti.

Drugi sustav je biološki, a glavne stavke su upotreba komposta i organskih gnojiva, izbjegavanje upotrebe kemijskih proizvoda i uzgajanje usjeva koji su prilagođeni zemljištu i klimi.

Suvremenu poljoprivredu je teško zamisliti bez česte i brze izmjene uzgajanih kultura na istom zemljištu u kratkom vremenskom intervalu. Osigurava se uzgajanje velikog broja povrtnica koje se brzo smjenjuju, a ciklusi proizvodnje su skraćeni. Brza izmjena kultura uz poštovanje plodoreda omogućava smanjenje pritiska štetnika i bolesti i održavanje plodnosti.

Pazite na nutritivne potrebe povrća

Za postizanje optimalnog rezultata u kratkom vremenu potrebno je obratiti pažnju na nutritivne potrebe povrća kojeg planiramo uzgajati. Neke vrste su veliki potrošači određenih hranjiva, a neke vode.

Što se u prosincu sije za uzgoj u plasteniku?

Visoko zahtjevne su istovremeno i visoko produktivne. U prvom redu to su: paprika, krastavci, rajčica, dinja. Slijede ih patlidžan, tikvice, kupusnjače. Salate, endivija, špinat, blitva su srednje zahtjevne, dok su češnjak, luk, repa i rotkvice skromniji.

To znači da nakon dodavanja organske tvari i gnojiva uzgajamo najzahtjevnije kulture, a zatim srednje zahtjevne i na kraju kulture koje imaju skromnije zahtjeve prema gnojivima. Na primjer, nakon uzgoja rajčice, na njegovom mjestu mogu rasti salate, a nakon njih češnjak ili crveni luk.

Bez obzira kakav redoslijed napravimo, ne smije nam se dogoditi da uzastopno uzgajamo kulture iz iste porodice, jer će se sve mane takvog uzgoja, kao što su bolesti i štetnici, izraziti i nastaviti i na toj kulturi.