Ako želite zdrava pluća, jedite slaninu: Je li ova tvrdnja točna?

Neki konzumiraju slaninu u velikim količinama jer je uvriježeno mišljenje u narodu da je ona melem za pluća i to posebno ona bijela, koju još nazivaju i “sapunjara“. Te tvrdnje su se osobito širile nakon pandemije uzrokovane koronavirusom.

Možemo li se pouzdati u nju kao namirnicu za liječenje ili prevenciju bolesti pluća? Portal foodfacts.news obratio se stručnjacima i riješio nas nedoumice.

Zdravlje pluća zahtijeva cjeloviti pristup

Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) kažu da autori preglednog rada za vrijeme COVID-a 19 zaključuju kako raznolika prehrana s širokim profilom hranjivih tvari, a ne samo određenim hranjivim tvarima ili hranom, može spriječiti i čak smanjiti osjetljivost pacijenata s akutnim i kroničnim bolestima.

Dodaju da zdrave prehrambene navike, mikronutrijenti, bioaktivni spojevi i probiotici mogu biti pomoćni čimbenici u suočavanju sa zarazom. 

Prema drugom istraživanju, ističu, visok prehrambeni unos n - 6 masnih kiselina (proupalnih masnih kiselina koje su manje poželjne u pravilnoj prehrani) dovodi do smanjenja volumena zraka koji se najvećom mogućom brzinom izdahne tijekom prve sekunde iz maksimalnog udisajnog (inspiratornog) položaja odnosno stručno rečeno, dovodi do smanjenja forsiranog ekspiratornog volumena u prvoj sekundi (FEV1) kod bolesti pluća što može imati negativan učinak na zdravlje pluća.

Govore da je možda primamljivo tražiti brza rješenja za olakšavanje simptoma bolesti pluća, ali je važno naglasiti da njihovo “zdravlje“ zahtijeva cjeloviti pristup. "To uključuje pravilnu prehranu i druge terapijske intervencije pod nadzorom kvalificiranog zdravstvenog stručnjaka“, navode iz HAPIH-a.

Kako pojašnjavaju, nutritivna vrijednost 100 grama sušene masne slanine na koju se misli kada se kaže da slanina "čisti" pluća, tzv. sapunjare sadrži oko 85 g masti pri čemu 32 čine zasićene masti, a svaki gram donosi devet kilokalorija energije.

U svojim smjernicama o unosu masti, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) napominje da su i količina i kvaliteta važni za dobro zdravlje te potvrđuju da odrasli trebaju ograničiti ukupni unos na 30 posto ukupnog energetskog unosa ili manje.

“Masti koje konzumiramo trebaju biti primarno nezasićene masne kiseline, pri čemu do deset posto treba dolaziti iz zasićenih masnih kiselina i ne više od jedan posto treba biti iz trans-masnih kiselina u odnosu na ukupni energetski unos“, naglašavaju i napominju da su ovo samo opće smjernice.

Umjesto fokusiranja na unos slanine, tvrde, važnije je usredotočiti se na opću kvalitetu prehrane, a nju konzumirati u umjerenim količinama kao dio uravnotežene prehrane.

Prema njihovim riječima, istraživanja na slanini crne slavonske pasmine svinja ukazuju da ona ima manje zasićenih masnih kiselina (štetnih), a više mononezasićenih i polinezasićenih (korisnih) u odnosu na konvencionalne pasmine svinja.

“Najbolji način da saznate koliko je slanine poželjno jesti za vas je da razgovarate sa svojim liječnikom ili nutricionistom. Oni mogu procijeniti vaše individualne potrebe i dati savjete prilagođene Vašem zdravstvenom stanju“, poručuju iz Agencije.

Slanina nije bolja od neke druge hrane

Osječka stručnjakinja za nutricionizam i znanost o hrani, prof. dr. sc. Ines Banjari navodi da se slanina i to tzv. sapunjara spominje kao tradicionalni lijek za plućne bolesti. “Međutim, istraživanja ne govore u prilog tome da je bolja od neke druge hrane“, poručuje.

Kaže da je razlog tome osnovni princip dijetoterapije plućnih bolesti. To znači da ljudi koji boluju od plućnih bolesti trebaju unositi više masnoća, a manje ugljikohidrata jer će tako olakšati oporavak odnosno tako smanjuju opterećenje na pluća.

“Naime, kada jedete ugljikohidrate metabolizam oslobađa veću količinu CO2 nego kada jedete masnoće“, objašnjava ova profesorica.

Slanina koju ljudi najčešće jedu, dodaje, nije "sapunjara" već mesnata poput pancete, a takva značajno povećava unos soli koji je jedan od glavnih uzroka hipertenzije odnosno visokog krvnog tlaka kojeg danas nazivamo tihim ubojicom.

S druge strane, pojašnjava, industrijski proizvedena slanina osim puno soli, sadrži nitrate i nitrite, aditive koji se koriste za konzerviranje i poboljšanje okusa, ali i izgleda proizvoda. Ti se aditivi u našem želucu metaboliziraju do nitrozoamina, spojeva koji su kancerogeni.

“Naravno, što više slanine jedete to je rizik od razvoja karcinoma veći, a što je potvrđeno brojnim istraživanjima za više vrsta karcinoma“, otkriva ova profesorica podsjećajući da se slanina zajedno sa kobasicama, kulenom, šunkom i sličnim proizvodima stavlja u istu grupu hrane, a to je procesirano meso.

Dilema koja to nije: Sintetičko meso iz 2050. ili zdrava slanina iz 2024.

“Ako želite očuvati svoje zdravlje, dnevno možete unositi 30 do 60 grama ovih proizvoda", zaključuje sveučilišna profesorica upozoravajući da bi ljudi koji već imaju određenih zdravstvenih problema ili su u povećanom riziku od hipertenzije, kroničnog gastritisa, moždanog udara ili polipa na kolonu trebali ove proizvode jesti rijetko i u malim količinama.