Aktivni ugljen uklanja pesticide s prehrambenih proizvoda?

Aktivni ugljen, crni prah bez mirisa od davnina je našao svoju primjenu u medicini, kozmetici, ali i u kućanstvu.

Koristi se za pročišćavanje pitke vode, obradu otpadnih voda, odvajanje plinova i zagađivača i proizvodnju biogoriva, a ima dobar potencijal i za adsorpciju teških metala zbog svoje veće površine, mikroporoznosti i kemijske složenosti vanjskog područja.

Neki tvrde da uklanja pesticide s prehrambenih proizvoda, a portal foodfacts.news je provjerio što kažu stručnjaci.

Dr.sc. Gordana Jurak, dipl. ing. i voditeljica odjela za analitičke tehnike pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “dr. Andrija Štampar“, objašnjava da aktivni ugljen koriste u pripremi uzoraka za uklanjanje raznih pigmenata iz istih. Kako navodi, kada bi ih on mogao u potpunosti ukloniti ili vezati za sebe onda bi prilikom pripreme uzoraka koji sadrže pesticide imali velike gubitke.

Pranje pod mlazom vode najučinkovitije

Činjenica je, dodaje, da se aktivni ugljen koristi kao adsorbens za razne toksine, primjerice u medicinske svrhe te bi teoretski kao takav mogao ukloniti određenu količinu koja se nalazi na vanjskoj strani proizvoda.

“Pesticidi koji su prodrli u unutrašnjost proizvoda ne mogu se više nikako ukloniti primjenom raznih sredstava“, pojašnjava Jurak.

Prema njenim riječima, provedena su istraživanja uočila da se pranjem voća ili povrća pod mlazom vode najbolje uklanjaju ostaci koji se nalaze na površini proizvoda.

Nedovoljno provedenih studija

Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), dr. sc. Zdravka Sever, voditeljica Centra za zaštitu bilja objašnjava da se aktivni ugljen zbog velike adsorpcijske površine pretežno primjenjuje za pročišćavanje vode, zraka i plinova radi uklanjanja različitih organskih tvari, teških metala, klora i drugih onečišćujućih tvari.

Prema njenim riječima, podaci o sustavnom istraživanju utjecaja različitih otopina ili aktivnog ugljena na uklanjanje eventualnih ostataka sredstava za zaštitu bilja na hrani za sada nisu dovoljno sveobuhvatni, stoga bi trebalo provesti dodatne studije koje će ponuditi učinkovita rješenja.

"Također, nedostatne su informacije o reakciji kemijskih tvari u otopini i prisutnih ostataka pesticida u hrani te potencijalnom stvaranju toksičnih metabolita", navodi Sever.

Kaže da iako recenzirani znanstveni radovi navode smanjenje ostataka u voću i povrću putem različitih otopina, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Organizacija za prehranu i poljoprivredu UN-a (FAO), kao i bilo koja nadležna institucija na europskoj i svjetskoj razini ne preporučuje korištenje ovakve prakse. "Također nisu niti zabranile navedene prakse", pojašnjava.

Dodaje da WHO na svojim stranicama navodi da potrošači mogu ograničiti unos guljenjem ili pranjem voća i povrća što također smanjuje i druge opasnosti koje se prenose hranom poput štetnih bakterija. 

Savjeti kako smanjiti unos ostataka pesticida

Kaže nam i da Američki nacionalni centar za informacije o pesticidima (NPIC), na svojim stranicama prenosi preporuke tamošnje agencije za hranu i lijekove (FDA). U njima se navodi kako je konzumacija raznovrsnog voća i povrća važna za zdravu prehranu te sljedeći savjeti koji mogu smanjiti rizik od izloženosti pesticidima:

• Operite voće i povrće čak i ako ne planirate jesti koru,
• Operite ruke sapunom i toplom vodom prije i nakon rukovanja svježim voćem i povrćem,
• Držite proizvode pod tekućom vodom u cjedilu. Time se uklanja više pesticida nego potapanjem proizvoda,
• FDA ne preporučuje pranje sapunom, deterdžentom ili komercijalno dostupnim sredstvima za pranje jer nije dokazano da su učinkovitiji od same vode,
• Oribajte čvrste plodove, primjerice dinje i krumpir, čistom četkom. Ribanje može pomoći u uklanjanju ostataka,
• Lagano trljajte proizvode poput grožđa dok ih držite pod tekućom vodom kako biste uklonili ostatke,
• Povrće naboranih listova i bobičasto voće stavite u cjedilo lagano prskajući vodom,
• Bacite vanjske listove lisnatih proizvoda poput salate i kupusa,
• Ogulite proizvode koji se mogu oguliti, kao što su breskve ili jabuke,
• Obrada na visokim temperaturama može pomoći u uklanjanju ostataka, ali se pri tome gube i hranjive tvari,
• Ne postoji metoda pranja proizvoda koja je 100% učinkovita za uklanjanje svih ostataka pesticida.

No, HAPIH-ovi stručnjaci iz Centra za zaštitu bilja upozoravaju kako neke od navedenih preporuka treba uzeti s oprezom, primjerice "Ogulite proizvode koji se mogu oguliti poput breskvi ili jabuka" jer je guljenje kore kao mjera ograničena na ostatke pesticida koji ne prodiru dublje u tkivo biljaka.

Međutim, ako govorimo i o obradi na visokim temperaturama, ona može pomoći u uklanjanju, ali se pri tome gube i hranjive tvari. "Učinci industrijske ili prerade u kućanstvu mogu uzrokovati smanjenje, ali i povećanje koncentracije ostataka pesticida, ovisno o svojstvima aktivne tvari i nastalih metabolita", upozoravaju iz HAPIH-a.

U procjeni rizika koriste se EU modeli koji se kontinuirano dorađuju

Napominje da je slijedom navedenog, a zbog strožih kriterija i viših standarda u postupcima ocjene i procjene rizika propisanih spomenutom Uredbom na EU razini sve manji broj kemijskih aktivnih tvari koje udovoljavaju uvjetima za odobrenje ili produljenje odobrenja.

“Kada govorimo o zdravlju potrošača, od najvećeg interesa javnosti su ostaci pesticida u hrani“, naglašava komentirajući da je važno upoznati javnost s činjenicom da se u procjeni rizika koriste modeli razvijeni na EU razini koji se kontinuirano dorađuju i unaprjeđuju s ciljem zaštite potrošača.

Upozorava da je od izuzetne važnosti poštivanje uputa navedenih na etiketi svakog sredstva kako ne bi došlo do premašenja maksimalne razine ostataka pesticida ili neprihvatljivog rizika uslijed primjene za zdravlje ljudi i životinja te okoliš.

Mogu li se pesticidi s voća i povrća ukloniti octom?

“Iz gore navedenih razloga te prema EU zakonodavstvu, korištenje različitih kemikalija/tvari u svrhu uklanjanja pesticida nisu sastavni dio procjene rizika prilikom registracije sredstava za zaštitu bilja“, poručuju iz HAPIH-a.