Ekološki proizvedena hrana me čini zdravijim?

U želji da jedu zdraviju, nutritivno kvalitetniju i sigurniju hranu, potrošači se odlučuju na ekološki proizvedenu hranu.

Ona je najčešće više cijene u odnosu na konvencionalno uzgojenu, a pitanje je osigurava li veća cijena i veću kvalitetu. 

Sadrži li više hranjivih tvari često je predmet rasprave u znanstvenim krugovima, odgovara za portal foodfacts.news prof. dr. sc. Dubravka Novotni s Prehrambeno - biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. 

"Rezultati istraživanja su ponekad kontradiktorni", kaže pojašnjavajući da neka ukazuju kako određena hrana, a osobito voće i povrće, sadrži više vitamina C, mineralnih i biološki aktivnih tvari.

Konvencionalno uzgojeni proizvodi mogu biti jednako zdravi

Međutim razlike nisu uvijek značajne i mogu ovisiti o brojnim faktorima uključujući tlo, klimu, specifične metode uzgoja, zrelost pri berbi i skladištenje.

"Kada je riječ o mliječnim proizvodima i mesu, ekološki proizvodi često sadrže više omega - 3 masnih kiselina zbog načina hranidbe životinja", primjećuje.

Napominje da hrana proizvedena na takav način obično sadrži manje ostataka pesticida i teških metala, ali može sadržavati više prirodnih toksina od kojih neki dugotrajno mogu biti opasni po zdravlje, kao što su primjerice mikotoksini.

Prema njenim riječima, glavna motivacija potrošača za odabir spomenute hrane je svijest o zdravlju, manjem utjecaju na okoliš te bolji okus.

Zašto se u Hrvatskoj bilježi pad površina pod eko nasadima?

"Stoga im prednost daju oni koji žele smanjiti izloženost pesticidima, podržavaju održive poljoprivredne prakse i više etičan tretman životinja", objašnjava ova profesorica koja dodaje da konvencionalno uzgojeni proizvodi mogu biti jednako zdravi u kontekstu uravnotežene prehrane i često su pristupačniji cijenom.

Nema dovoljno dokaza da nas čini zdravijima

Zdravlje, ističe, ovisi o cjelokupnom načinu prehrane i životnog stila, a ne samo o tome je li hrana ekološki proizvedena, a prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima je ključna za cjelokupno zdravlje.

"Upravo potrošači ekološki uzgojene hrane kupuju i konzumiraju više voća od prosječnog potrošača", konstatira zagrebačka profesorica dodajući da kod prehrane na biljnoj osnovi ekološki uzgoj može imati dodatne prednosti koje nisu uočljive kod prehrane bogate hranom životinjskog podrijetla.

Kako saznajemo, neki ljudi koji ga biraju također prakticiraju druge zdrave navike poput redovitog vježbanja i izbjegavanja procesirane hrane, što može doprinijeti boljem zdravlju neovisno o samoj hrani.

Također, otkriva, psihološka komponenta odnosno prvenstveno ugoda i sreća, koju ljudi osjećaju pri konzumaciji takve hrane doprinosi dobrom zdravlju.

Međutim, prof. Novotni na kraju zaključuje da nema dovoljno dokaza da bi se tvrdilo da nas čini značajno zdravijima u usporedbi s konvencionalnom ako se uzmu u obzir svi drugi čimbenici zdrave prehrane i načina života.

"Konačan izbor ovisi o prioritetima, vrijednostima i životnom stilu pojedinca", poručuje sveučilišna profesorica.

Važniji je cjelokupan način prehrane

Nutricionistica Ana Petrović, a ujedno i magistrica farmacije kaže da je popularnost takve hrane u usponu.

"Uvriježeno je mišljenje da je zdravija i nutritivno bogatija u usporedbi s konvencionalnom", primjećuje i dodaje da je izvjesno da sadrži manje sintetskih kemikalija poput pesticida i gnojiva nego konvencionalna, ali je važno naglasiti da je njihov sadržaj u konvencionalnoj hrani u granicama zdravstveno sigurnih.

Marginalni benefiti, navodi, mogu se očekivati zamjenom konvencionalne hrane ekološkom što se tiče izlaganja pesticidima, ali za sada ne postoji zdravstvena i ekonomska opravdanost ove preporuke.

Napominje također da je vrlo zahtjevno zadovoljiti standarde takve proizvodnje, stoga odrednica "ekološka" postaje upitna.

Ne postoji značajnija razlika u nutritivnoj vrijednosti, kaže Petrović

"Kao nutricionistica, ne nalazim utemeljenost davanja prednosti hrani uzgojenoj na takav način“, ističe Petrović rekavši da prema raspoloživim relevantnim podacima ne postoji značajnija razlika u nutritivnoj vrijednosti i sigurnosti konzumacije između ove dvije vrste hrane, čime se složila s tvrdnjom profesorice Novotni.

S tim u vezi, mišljenja je da nije nužno inzistirati na ekološkim proizvodima već na raznovrsnosti namirnica iz različitih izvora čime se smanjuje rizik od izlaganja istim pesticidima, korištenju sezonskog voća i povrća koje treba pažljivo prati pod tekućom vodom i pažljivom čitanju deklaracija proizvoda.

"Potrebno je još usporednih analiza da bismo mogli stati iza konkretnih zdravstvenih prednosti takve hrane", zaključuje beogradska stručnjakinja za hranu.

Dosta viša cijena proizvoda

Iz NutriM savjetovališta za prehranu Marija Glušac, nutricionistica - dijetetičarka ističe da neka istraživanja pokazuju da ekološka hrana može sadržavati manje ostataka pesticida i veće količine nekih antioksidansa.

"Međutim, dokazi o tome da ona značajno doprinosi boljem zdravlju su podijeljeni te većina stručnjaka preporučuje raznovrsnu prehranu bogatu voćem, povrćem i integralnim žitaricama, bez obzira na način proizvodnje", naglašava ova nutricionistica složivši se s nutricionisticom Petrović i prof. Novotni.

Kaže da dati prednost ovim proizvodima može biti stvar osobnih preferencija, etičkih razloga ili brige o okolini, ali nije nužno presudno za zdravlje.

Kojih 10 zemalja EU prednjači u eko proizvodnji? Jedna koristi 27% poljoprivrednog zemljišta

Ona, dodaje, može sadržavati nešto veće količine određenih hranjivih tvari u usporedbi s konvencionalno uzgajanom hranom, no razlike u tim hranjivim tvarima često su minimalne i nisu konzistentne u svim studijama dok je cijena, primjećuje, koja je jedan od bitnih faktora, uglavnom dosta viša od "neekološke" hrane.

"Ključ za zdravu i dobro izbalansiranu prehranu leži u raznovrsnosti i kvaliteti hrane koju konzumiramo, a ne samo u tome je li ekološki proizvedena", slaže se Glušac.