Gluten free oznaka na mesu: Je li potrebna ili zbunjuje potrošače?

Celijakija ili glutenska enteropatija kronična je bolest tankog crijeva karakterizirana trajnom intolerancijom (nepodnošenjem) proteina glutena koji se nalazi u pšeničnom, raženom ili ječmenom zrnu dok su oko zobi još podijeljena mišljenja.

On kod osoba koje pate od navedene bolesti dovodi do autoimune reakcije koja ima za posljedicu oštećenje sluznice tankog crijeva, pa se njegovim uklanjanjem iz prehrane postiže smanjenje ili izostajanje simptoma.

Oznake na proizvodima odlične su za informiranje kupaca, no postavlja se pitanje, ako znamo da gluten sadrže uglavnom samo žitarice čemu natpis gluten free (bez glutena) na npr. mesu? Je li potreban ili samo zbunjuje potrošače istražio je portal foodfacts.news.

Specijalistica nutricionizma, Angelina Paić mišljenja je da imaju svrhu na neki način zavarati potrošače mišlju da su zbog tih oznaka "zdraviji", bolji od drugih. “To je isključivo marketinška manipulacija“, kaže.

Takve oznake zbunjuju potrošače

Vjeruje da veliki postotak kupaca ne zna što je gluten i gdje se nalazi te da se na taj način dovodi u zabludu da je meso koje ima takvu oznaku zdravije iako znamo da ono ne bi smjelo sadržavati u svom sastavu gluten. 

“Stavljanje takvih deklaracija obično prate neke trendove dijetalne kulture: dijeta bez glutena, bez laktoze, bez šećera, bez kolesterola i sl.“, ističe ova nutricionistica dodajući da oni većinom nisu znanstveno utemeljeni jer prehrana ne bi trebala biti trend.

No velika je količina proizvoda na tržištu, dodaje, pa je cilj proizvođača istaknuti se i privući kupca, a ponekad je to cilj koji ne bira sredstva i traže se rupe u zakonu i pravilnicima.

“Osobno smatram da je to krivi marketing i sa stručnog gledišta ne slažem se s takvim deklaracijama“, poručuje Paić komentirajući da deklaracije trebaju informirati kupca, a ne zbunjivati.

Hrana s tzv. dodatnom komponentom više privlači kupce

S osječkog Prehrambeno – tehnološkog fakulteta, prof. dr.sc. Ines Banjari kaže da je to samo jedan od apsurdnih primjera koje sve češće čujemo u medijskom prostoru.

“Razlog tome je što je sve veći broj potrošača osviješten kakvu hranu jede odnosno traže onu koja u sebi ima tzv. dodatnu komponentu, bilo da se radi o zdravijoj verziji poput proizvoda sa smanjenim udjelom soli, veganskoj opciji ili ekološki proizvedenim namirnicama“, objašnjava.

Dodaje da oznaku gluten free ima smisla stavljati samo na proizvode koji u sebi sadrže izvore glutena odnosno žitarice.

“Ako kupujete prešanu šunku, kulen ili šunku u ovitku ti proizvodi u svom sastavu nemaju žitarice pa je samim time oznaka gluten free na mesnom proizvodu apsolutno nepotrebna“, pojašnjava dodajući da isto vrijedi i za oznaku laktoza free.

Također je, napominje, važno istaknuti kako soja, koja se dodaje u neke mesne proizvode ne sadrži gluten te ni u tom slučaju takva oznaka nije opravdana.

Prema njenim riječima, proizvođači ne plasiraju lažnu izjavu, ali se koriste navedenim označavanjem kako bi privukli kupce kojima su navedeni aspekti važni kod odabira hrane.

Nema više obmanjivanja potrošača s oznakama "eko", "prirodno", "biorazgradivo

“S druge strane, osim oznaka gluten free na mesu, imali smo i drugi paradoks, a to je da su na tržištu bili proizvodi sa smanjenom količinom šećera, tzv. proizvodi nižeg glikemijskog indeksa“, otkriva ova profesorica koja ističe da iste potrošači nisu doživjeli kao zdraviju verziju proizvoda i vrlo su brzo povučeni s tržišta.

Kako navodi, danas proizvođači hrane na tržište plasiraju proizvode sa smanjenim udjelom šećera, ali iste ne reklamiraju kao proizvode nižeg glikemijskog indeksa već kao one smanjenog udjela šećera. “Neki od najboljih primjera su sokovi pojedinih najvećih domaćih proizvođača“, zaključuje sveučilišna profesorica.