Jurislav Babić: Potrošača možemo privući prije svega konstantnom kvalitetom sadržaja

Današnje generacije su bolje informirane o zdravim prehrambenim navikama nego recimo one od prije 20-ak ili više godina. Međutim, sveprisutne dezinformacije i dalje predstavljaju problem potrošačima, kaže za portal foodfacts.news prof.dr.sc. Jurislav Babić, dekan Prehrambeno – tehnološkog fakulteta Osijek s kojim smo razgovarali o spomenutim dezinformacijama, trendovima u prehrani te kvaliteti medija.

Po Vašem mišljenju i iskustvu, jesu li naši sugrađani dovoljno kvalitetno informirani o hrani/prehrani? U kojoj je mjeri javnost educirana o zdravim prehrambenim navikama?

Teško je jednostavno odgovoriti na ovo pitanje s obzirom na različite skupine ljudi ovisno o dobi, obrazovanju, brizi o vlastitom zdravlju i dr. Pozitivno je što živimo u vremenu gdje su nam informacije lako dostupne i praktično svatko uz malo truda može doći do željenih informacija o svemu, pa tako i o zdravim prehrambenim navikama.

Prekomjerna konzumacija slatkiša i sokova je opasan trend kod djece

Osim toga, gotovo svi mediji govore o zdravlju i zdravim stilovima života gdje prehrana ima vrlo važnu ulogu. Međutim, često bez obzira na svjesnost o određenim navikama koje nisu dobre za naše zdravlje nismo spremni uložiti dodatan napor ili vrijeme kako bismo to ispravili.

Susrećete li se u Vašem svakodnevnom djelovanju s mitovima o hrani/prehrani? Možete li izdvojiti neke od njih?

Ne mogu se sjetiti da sam skoro pročitao ili gledao neku emisiju u kojoj se spominjalo nešto što bi ulazilo u kategoriju mita, a da nema znanstvenu podlogu.

Koje trendove u prehrani vidite danas najopasnijim za društvo u cjelini?

Ovdje bih posebno izdvojio kao opasni trend u prehrani djece i mladih prekomjernu konzumaciju slatkiša i sokova odnosno prekomjeran unos ugljikohidrata/šećera.

Kada tome pridodamo sve manju tjelesnu aktivnosti kod djece i mladih dolazimo do zaista alarmantnih podataka o postotku te populacije koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost.

Nažalost, ovi trendovi kontinuirano rastu u zadnjih desetak godina i nužno je u što skorije vrijeme poduzeti određene aktivnosti kako bi se navedeni trendovi ne samo smanjili, već i zaustavili.

U kojoj mjeri nutricionisti i zdravstveni stručnjaci mogu bolje educirati i informirati javnost? Kako u tom smislu vidite budućnost struke?

S obzirom na prethodno pitanje i odgovor, mišljenja sam da su danas, a naravno i u budućnosti, struka odnosno nutricionisti i zdravstveni stručnjaci iznimno važni. Danas imamo dovoljan broj stručnjaka, no oni bi trebali dobiti više prostora u javnosti i na određenim pozicijama gdje se donose odluke i kreiraju politike.

Siguran sam da bi veća zastupljenost stručnjaka u javnosti i na odgovornim pozicijama pozitivno utjecala na ispravljanje mnogih negativnih trendova povezanih sa zdravim stilom života.

Potrebno je prilagoditi način komunikacije ciljanoj skupini

Kako biste ocijenili domaće medije u smislu točnosti informacija o prehrani?

Mislim da se u posljednjih nekoliko godina kontinuirano poboljšava kvaliteta medija u smislu kvalitete članaka i prezentiranja netočnih informacija, naročito kod većih medijskih kuća jer su svjesni da danas potrošača možete privući i zadržati prije svega konstantnom kvalitetom sadržaja.

Na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek izvrsno koristimo različite medije za promidžbu svih aktivnosti Fakulteta, ističe Babić

Osim toga, razvijaju se različiti alati i financiraju različiti projekti kao što je i ovaj FoodFacts projekt koji imaju za cilj kontrolu objavljenih informacija te objavu članaka stručnjaka iz određenih područja.

Jesu li nutricionisti - influenceri dobra ili loša vijest za korisnike društvenih mreža? Za struku? Treba li tu domenu regulirati?

Svakako bi trebalo svaku profesiju regulirati te nažalost kao i u svakoj struci, pa tako i kod nutricionista "samoprozvani" stručnjaci bez adekvatnog stupnja obrazovanja i znanja narušavaju ugled struke. S druge strane, stručnjaci s adekvatnim znanjem mogu svojim djelovanjem unaprijediti položaj struke i društva u cjelini.

Koje kanale danas preferirate za informiranje javnosti - tiskovine, internet, TV, radio? U kojoj je mjeri to danas dio Vašeg posla?

Mišljenja sam da se danas sve više koristi Internet kao sredstvo informiranja odnosno komunikacije s javnosti, no ne treba zanemariti i ostale medije.

Stela Jokić: Prehrana nije crno-bijela. Prije nego usvojite savjet s društvenih mreža, provjerite izvor

Naravno, treba imati na umu kojoj se ciljanoj skupini ljudi obraćate s obzirom na dob, obrazovanje i dr. te tome prilagoditi medij i način komunikacije.

Mi na Prehrambeno - tehnološkom fakultetu Osijek imamo prodekanicu za promidžbu prof.dr.sc. Stelu Jokić koja izvrsno koristi različite medije za promidžbu svih aktivnosti Fakulteta.

Poželjno je provjeriti više izvora o pojedinoj temi

Gdje se Vi dodatno educirate ili informirate? Postoje li određene web stranice, stručnjaci koje biste preporučili drugima?

Ako govorimo o općim informacijama, najviše koristim web portale poznatih novinskih agencija. Što se tiče struke, postoje akademske ili znanstvene baze podataka i časopisa u kojima se objavljuju najnovije znanstvene spoznaje iz područja struke.

Osim toga, Prehrambeno - tehnološki fakultet Osijek publicira online časopis Croatian journal of food science and technology te je suizdavač online časopisa Hrana u zdravlju i bolesti. Navedeni časopisi otvorenog su pristupa i možete pročitati mnoge zanimljive članke iz područja struke.

Odgovara li današnji sustav educiranja kroz osnovne i srednje škole potrebama društva kada je riječ o hrani?

Hrana i zdrave prehrambene navike sastavni su dio edukacije djece od vrtića do srednje škole.

Međutim, uvijek postoji prostor za poboljšanja, naročito u osnovnim školama kroz uvođenje sustava "cjelodnevne škole" gdje se djecu može dodatno educirati, a prehranu u školi organizirati na temeljima zdrave prehrane.

Pravilna prehrana je značajnije prepoznata kod novih generacija. Koje ključne poruke biste poslali upravo njima kad je riječ o ‘(ne)zdravom’?

Danas su nam informacije lako dostupne o svemu, pa tako i o hrani i prehrani. No, prilikom traženja određenih informacija trebali bismo provjeriti izvor i stručnost autora članka. Također, ako vam se neka informacija učini čudnom, poželjno je provjeriti i druge izvore o toj temi.

Kad je riječ o zdravoj prehrani svakako bih preporučio onu raznovrsnu i umjerenu. Nadalje, neka prevladavaju sezonske svježe namirnice s posebnim naglaskom na domaće, lokalne namirnice. Isto tako naglašavam važnost tjelesne aktivnosti, naročito kod djece i mladih.