Od prosječne hrvatske proizvodnje od oko 6,5 milijuna litara, maslinari ove godine neće iscijediti niti 20 do 30 posto. To već utječe na cijenu pa valja izdvojiti i po 100 kuna za litru. Kapi maslinovog ulja ove godine će stajati kao da su stvarno od zlata. A ulja neće biti ni za salatu, kaže agronom mr. sc. Marijan Tomac.
U uljari na Plovaniji u Zadru poznati agronom mr. sc. Marijan Tomac, zatekao je zanimljivu ekipu iz Njemačke, točnije iz grada Aachena. Došli su kupiti maslinovo ulje direktno iz uljare. "Tražio sam i kupovao razna maslinova ulja kako ona koja se nude u marketima u Njemačkoj, a dolaze iz cijelog svijeta, pa do naših domaćih. Prije deset godina slučajno sam svratio u uljaru na Plovaniji kušao ulje i utvrdio da je to ono što želim“, kaže Dražen Lozušić.
On je porijeklom s otoka Vira, ali je rođen u Njemačkoj gdje su Draženovi roditelji otišli još 1973. godine u potrazi za boljim životom. Sada Dražen i njegova obitelj, supruga Tanja, također rođena Njemica, sa svoje dvoje djece dolaze na Vir kao vikendaši.
"U našoj kući uvijek se je kuhala dalmatinska spiza koju je naučila spremati i supruga, a maslinovo ulje je obavezna namirnica“, ističe Dražen Lozušić. Zato on svake godine za potrebe svog kućanstva kupi 30-ak litara ulja, a još toliko ponese rodbini i prijateljima koji su, govori Dražen, oduševljeni našim maslinovim uljem. Ovaj put doveo je sa sobom i njemačke prijatelje koji su također kupili ulje. Lozušići i njihovi prijatelji su ove godine uranili jer su na vrijeme saznali da je urod maslina slab. Ispodprosječan.
Nekome se može učiniti čudno, ali u domaćim uljarama, od kojih većina ne rade radi niti s pola kapaciteta, u kupovini ulja mogu se susresti i domaći maslinari, čiji maslinici su ove godine ostali bez uroda ili ih je poharala maslinova muha. "U uljari se najbolje vidi kakvi su plodovi, jesu li zdravi, ubodeni od maslinove muhe, ili oni koje njihovi vlasnici drže u moru“, kaže agronom Tomac. On ističe da je kvalitetno samo ulje od zdravih, u optimalnom vremenu ubranih i odmah prerađenih plodova. A takvih plodova ove godine je malo, manje nego katastrofalne 2015. godine kada je maslinova muha desetkovala urod.
"Ne pamtim lošiju sezonu, ne samo za ovaj šibenski kraj, nego za cijelo hrvatsko maslinarstvo”, izjavljuje ovih dana i Jerko Banovac, pionir suvremene prerade maslina hladnom tehnologijom koji, kako piše na portalu časopisa Maslina, svoju uljaru u šibenskoj Brodarici drži otvorenom tek po nekoliko sati navečer jer cijeli dan nema što prerađivati.
Zakašnjeli led 27. na 28. veljače napravio je posvuda štetu, pogotovo na pozicijama gdje su maslinari, zavarani do tada blagom i toplom veljačom, požurili s orezivanjem. “Orezivanje je potaknulo vegetaciju pogotovo u maslinicima gdje su stabla, dobro pognojena i njegovana, bila u boljoj kondiciji. Zakašnjeli led na takvim stablima napravio je najviše štete. Puno više nego na zapuštenima”, pojašnjava agronom Tomac. Mraz nije samo spalio lišće, nego je rascijepio koru na granama i deblima. Trebalo je, dodaje Tomac, odrezati na mjestima ispod popucale kore i ostaviti samo onaj dio stabla na kojemu nije došlo do puknuća uslijed mraza. U podosta slučajeva pilala su se stabla do korijena, tako će povratak na prinose trebati čekati godinama.
Osim mraza, zaredale su i druge nedaće koje su utjecale na ovogodišnji loš urod. U travnju se pojavio štetnik svrdlaš, zatim loša oplodnja na pojedninim područjima zbog klimatskih nepogada tijekom svibnja, pojave paunovog oka, a potom i najvećeg štetenika - maslinove muhe koja je i ove godine učinila dar-mar u maslinicima. Onim koji nisu pravodobno zaštićeni. Jajašca koja maslinova muha polaže u plodove razviju se u ličinke iza kojih ostaje samo pokožica i trulež. Plodovi otpadaju i nisu za preradu, odnosno ulje od takvih plodova nije za ljudsku upotrebu, pojašnjava Tomac.
On ističe da i inače, kakvoća maslinovog ulja ove godine nije "bog zna što“, ne samo zbog već pobrojanih uzroka. Na lošiju kvalitetu utjecale su i iznimno visoke temperature, žege tijekom ljeta te suše. "Od početka rujna do sada, znači više od dva mjeseca, nije palo ni kap kiše“, govori Tomac. To je plodove natjeralo na raniju zriobu. Istina, radmani su veći, u prosijeku iznad 15 posto, ali je ulje lošije kvalitete.
Kad se sve zbroji oduzme ove godine maslinarska godina u Dalmacije nije samo loša nego i katastrofalna. Prema informacijama s terena dubrovačkog područja je jako slabo, na Hvaru je urodio jedino istočni dio otoka, Brač je nešto bolji, obalni dio Zadarske županije jako slabo, Istra bolja, ali ništa osobito. Gledajući cijelu jadransku Hrvatsku, dobar urod bilježi se u pojedinim područjima u Istri, a u Dalmaciji jedino u šibenskom zaleđu, konkretno u maslinicima na području Skradina i u djelovima Ravnih kotara na području Zadarske županije. Sve ostalo - ajme majko.
Sudeći prema situaciji u uljarama od prosječne hrvatske proizvodnje od oko 6,5 milijuna litara, koja u najboljim godinama iznosi i 17,5 milijuna, maslinari ove godine neće iscjediti niti 20 do 30 posto. To će utjecati, zapravo već utječe, na cijenu pa za ulje u rinfuzi valja izdvojiti i po 100 kuna za litru. "Kapi maslinovog ulja ove godine će stajati kao da su stvarno od zlata. A ulja neće biti ni za salatu“, poručuje poznati zadarski agronom mr. sc. Marijan Tomac.
Fotoprilog
Tagovi
Autor