Bogato je kalcijem, ali treba paziti s kojom ga hranom kombinirati. Svježe može sadržavati štetne mikroorganizme pa ga svakako treba skuhati prije konzumacije
Svjetski dan mlijeka obilježavamo 1. lipnja, još od 2001. godine kada ga je ustanovila Organizacija za hranu i poljoprivredu pri UN-u. Ovogodišnja tema bavi se vitalnom ulogom koju mliječni proizvodi imaju u pružanju kvalitetne prehrane diljem svijeta.
Njegovo pijenje ima brojne zdravstvene dobrobiti.
Mlijeko je bogato kalcijem, koji je ključan za razvoj i održavanje jakih kostiju i zuba. Pomaže u prevenciji osteoporoze i lomova kostiju. Preporuka je konzumirati ga u više manjih količina kroz dan.
Apsorpciju kalcija iz mlijeka poboljšava vitamin D kao prirodni šećer u mlijeku laktoza. S druge strane, pogoršati ju mogu oksalati, spojevi koji se nalaze u hrani poput špinata, rabarbare i blitve pa izbjegavajte spremanje variva s ovim povrćem uz korištenje mlijeka. Također, fitati, prisutni u cjelovitim žitaricama, sjemenkama i mahunarkama, također mogu vezati kalcij i smanjiti njegovu apsorpciju. Visok unos soli može povećati izlučivanje kalcija putem urina.
Osim kalcija, mlijeko je bogato drugim važnim hranjivim tvarima poput vitamina D, fosfora, kalija i vitamina B12. Kalij može pomoći u regulaciji krvnog tlaka, smanjujući rizik od hipertenzije i srčanih bolesti.
Vitamin A i cink u mlijeku igraju ključnu ulogu u održavanju zdravog imunološkog sustava.
Sadrži visoko kvalitetne proteine koji su neophodni za rast i regeneraciju tkiva, te za održavanje mišićne mase. Konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda može pomoći u kontroli težine jer ovi proteini i masti pružaju dugotrajan osjećaj sitosti.
Iako postoje oni koji će reći kako je nekuhano mlijeko zdravije jer sadrži više enzima i korisnih bakterija te da ima bolji okus, sigurnije je i zdravstveno ispravno skuhati mlijeko. Ono može sadržavati štetne mikroorganizme kao što je bakterija Salomenlla, E. coli, Listerija i druge patogene. Osim toga, glavni nutrijenti, uključujući proteine, kalcij, i vitamine, ostaju uglavnom netaknuti procesom pasterizacije.
Punomasno mlijeko sadrži visok udio zasićenih masti, što može pridonijeti povećanju razine kolesterola u krvi i povećati rizik od srčanih bolesti. Na tržištu postoje razni mliječni proizvodi pa tako i oni s dodacima šećera što doprinosi povećanju unosa kalorija i riziku od debljanja i dijabetesa tipa 2. Zato je najbolje konzumirati obično mlijeko.
U slučajevima da su krave tretirane hormonima i antibioticima, ostaci tih tvari mogu završiti u mlijeku i potencijalno utjecati na zdravlje potrošača.
Postoje istraživanja koja sugeriraju vezu između visokog unosa mliječnih proizvoda i povećanog rizika od određenih vrsta raka, poput raka prostate. Iako dokazi nisu konačni i zahtijevaju daljnje istraživanje, umjerena konzumacija mlijeka i raznolika prehrana mogu pomoći u smanjenju potencijalnih rizika.
Sve se više govori o tome kako proizvodnja mlijeka na ogromnim farmama ima značajan utjecaj na okoliš, uključujući emisiju stakleničkih plinova, korištenje vode i zemljišta. Postoje i etička pitanja vezana uz tretman mliječnih krava. U slučaju da vas muče ova pitanja, najbolje je nabavljati mlijeko od malih, lokalnih uzgajivača.
Tagovi
Autorica