Pad predvode žitarice, a nakon njih slijede biljna ulja. Za mliječne proizvode, meso i šećer cijene su u veljači rasle.
Cijene prehrambenih proizvoda su u veljači, na globalnoj razini pale sedmi mjesec zaredom, pokazao je FAO indeks cijena hrane. Razlog su niže međunarodne kotacije za sve glavne žitarice koji su više nego nadoknadile rastuće cijene šećera i mesa, stoji u priopćenju Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
Indeks je u veljači u prosjeku iznosio 117,3 boda, što je pad od 0,7 posto u odnosu na siječanj i 10,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
FAO indeks cijena žitarica zabilježio je pad 5 posto u odnosu na siječanj i čak 22,4 posto u odnosu na veljaču 2023. Najviše su pale izvozne cijene kukuruza, zbog očekivanja velike žetve u Južnoj Americi i konkurentnih ukrajinskih cijena.
Kretanje cijena kukuruza na pariškoj burzi:
Kada je riječ o pšenici, pad je rezultat snažnog izvoza iz Ruske Federacije što je izazvalo pritisak u drugim zemljama, posebno Europske unije.
Kretanje cijena pšenice na pariškoj burzi:
Pod ovim utjecajem, pale su i za ječam te sirak. Pad od 1,6 posto bilježi i riža.
Za 1,3 posto u odnosu na siječanj, te 11 posto u odnosu na veljaču 2023. smanjio se i indeks za biljno ulje. Najviše su utjecaja imale globalne cijene ulja soje, suncokreta i uljane repice. Kada je riječ o sojinom, pad podržavaju dobri izgledi za veliku proizvodnju u Južnoj Americi.
Za mliječne proizvode ovaj je indeks porastao za 1,1 posto u odnosu na siječanj ove, ali je 13,4 posto ispod vrijednosti za isti mjesec 2023. godine. Najviše su porasle cijene maslaca, a rastu, istina sporo, i za punomasno mlijeko, najviše zbog veće uvozne potražnje iz Kine. Posljedica je to pada cijena u Europskoj uniji. Za obrano mlijeko u prahu ostale su stabilne unatoč povećanju u Oceaniji, a što je opet neutralizirano nižim cijenama u EU koje su uzrokovane manjom potražnjom za uvozom iz regije zbog viših troškova otpreme i kašnjenja u transportu koja proizlaze iz sukoba u Crvenom moru. Za sir su također neznatno porasle zbog većeg interesa za kupnju iz Azije te nižih zaliha u EU.
Porastao je i indeks cijena mesa za 1,8 posto u odnosu na siječanj, pri čemu najviše za meso peradi, a slijedi govedina, pod utjecajem jakih kiša koje su ometale transport stoke u Australiji. Blago su porasle i za svinjetinu zbog veće potražnje iz Kine i ograničene opskrbe u zapadnoj Europi. Kada je riječ o ovčjem, pale su dijelom zbog rekordne proizvodnje nakon obnove stada u Australiji.
Rast bilježi i FAO indeks cijena šećera za 3,2 posto u veljači. Na ovu situaciju utječe stalna zabrinutost zbog proizvodnje u Brazilu koja je pod negativnim utjecajem manjka oborina, ali i zbog prognoziranog pada proizvodnje u Tajlandu i Indiji, dvjema vodećim zemljama izvoznicama.
Tagovi
Autorica