"Zabrinjava nas što zemlje u okruženju imaju malo veće cijene od nas", kaže Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
Voda je prošle godine isprala cijene poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj za čak 3,5 % u odnosu na godinu prije.
Izrazito kišna godina koja je povećala postotak vlage, smanjila slador, oštetila plodove te na kraju smanjila kvalitetu, utjecalo je, naime, na smanjenje cijena većine biljnih proizvoda, izašli su s podacima u Državnom zavodu za statistiku (DZS). Istovremeno su porasle cijene stočnih proizvoda za 5,2 %, na što su najviše utjecale cijene mlijeka i meda, dok je zabilježen pad cijene jaja za 8,1 %.
"Cijene žitarica i mesa su pale na svjetskom i europskom tržištu, kao i u Hrvatskoj, što je definitivno problem sa skupim repromaterijalom. Koliko vidimo, na žalost, za cijene žitarica i uljarica nema naznaka da bi mogle biti nešto bolje i u odnosu na cijene repromaterijala, gnojiva. Mlijeko i dalje pada, a najave su da će i dalje tako biti", komentira Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
Na cijene je, vjeruju u DZS, djelomično utjecala i veća ponuda poljoprivrednih proizvoda na europskom tržištu zbog embarga izvoza iz zemalja Europske unije u Rusiju. "Cijene u Hrvatskoj ovise o kretanjima u Americi i Rusiji. Sve je to jedna formula za izračun cijene", dodaje on. Najviše je, prema podacima DZS-a, pala cijena krumpira i to za 30,6 %, a slijedi ga voće sa 17,3 %, dok su cijene žitarica skliznule za 5,8 %.
"Ono što smo uočili jest da su cijene u našem okruženju, odnosno u susjednim zemljama poput Mađarske i Austrije, malo više nego u Hrvatskoj, što nas zabrinjava", napominje Brlošić. S druge, pak, strane, prema podacima DZS-a, vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u Hrvatskoj lani je iznosila 10,26 milijardi kuna, što je 8,3 % više nego godinu prije.
Porasla je vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava za 1,4 %, odnosno na 3,3 milijarde kuna, dok je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata dosegnula 6,9 milijardi kuna, što je povećanje od 12 %. Državni statističari su, također, iznijeli kako je prosječna proizvođačka cijena meke pšenice, ozime - merkantilne lani iznosila 1.206,08 kuna po toni, dok se kukuruz tržio za 858,06 kuna po toni.
Povezane biljne vrste
Tagovi
Autorica