Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zagrijavanje hrane
  • 21.04.2025. 09:00

Preporučuje li se zagrijavati hranu u plastičnim posudama s oznakom "sigurno za mikrovalnu pećnicu"?

Može li zagrijavanje hrane u plastičnim posudama negativno utjecati na njenu kvalitetu? Pitali smo stručnjake koji nam otkrivaju materijale prikladne za zagrijavanje namirnica, ali i njihovo skladištenje.

Preporučuje li se zagrijavati hranu u plastičnim posudama s oznakom "sigurno za mikrovalnu pećnicu"?
Foto: shutterstock/Dean Clarke
  • 104
  • 45
  • 0

Grijete li i vi ponekad hranu u plastičnim posudama jer su vam one prve pri ruci? Ili skladištite hranu u njima?

Iako mogu biti praktične, sve je više tvrdnji da visoke temperature mogu uzrokovati otpuštanje štetnih tvari koje se apsorbiraju u hranu, pa su izrađene novije plastične posude bez prisutnosti zloglasnog sastojka bisfenola - A (BPA) i s oznakom "sigurno za mikrovalnu pećnicu", za koje portal livno-online.com navodi da se općenito smatraju prikladnima za korištenje u mikrovalnoj pećnici te da ne bi trebale otpuštati toksine u hranu.

food facts

Nutricionist Branimir Dolibašić, dipl. ing. nutr. za portal foodfacts.news kaže da prilikom zagrijavanja hrane u plastičnoj posudi u mikrovalnoj pećnici dolazi do destabilizacije strukture plastike pri čemu dolazi do oslobađanja mikro i nanoplastike, ali i brojnih drugih kemikalija koji pokazuju toksične učinke po zdravlje.

Prebaciti se na stakleno, keramičko ili inoks posuđe

Kako kaže, dodatno može doći do oslobađanja BPA ako se koriste one koje su iznutra presvučene BPA filmom, a koji se inače koristi za učvršćivanje plastičnog materijala. "Plastika koja je označena kao BPA - free odnosno deklarirana bez bisfenol - A sadržaja također nije isključena od otpuštanja čestica mikroplastike", objašnjava Dolibašić.

Iz eksperimentalnih modela, otkriva, uključujući laboratorijske in vitro, ali i istraživanja na životinjama znamo da mikro i nanoplastika u ljudskom tijelu uzrokuje štetne nuspojave poput oksidativnog stresa i povećanog lučenja proupalnih citokina koji su dobro poznati mehanizmi u podlozi endokrinih, neurodegenerativnih, kardiovaskularnih, reproduktivnih i drugih kroničnih nezaraznih stanja i bolesti.

Za BPA dugo znamo da je endokrini disruptor (štitnjača, jajnici, testisi, adrenalne žlijezde, hipofiza), kao i za toksičnost ftalata, često korištenih spojeva u proizvodnji plastike, a mikroplastika je pronađena u placenti trudnica, u majčinom mlijeku, bubrezima, jetri, slini, pa i mozgu.

food facts
Umjesto plastike, bolje se prebaciti na vatrostalne staklene, keramičke ili inoks posude, savjetuje Dolibašić (foto: B. Dolibašić)

Istraživanje objavljeno još 2020. pokazalo je da se zagrijavanjem mlijeka iznad 60 °C u plastičnoj bočici oslobađa frapantnih šesnaest milijuna čestica po litri. "Ako to nije dovoljan razlog da razmislimo o velikom zaokretu od plastike, malo što drugo može promijeniti dosadašnje uvjerenje kako je ona sigurna i sasvim bezopasna", upozorava.

Dolibašić smatra da mikroplastika i kemijske tvari iz plastike definitivno predstavljaju prehrambeni i javnozdravstveni problem koji će sigurno biti sve veći predmet interesa medicine i nutricionizma u bliskoj budućnosti, pa preporučuje izbjegavati zagrijavanje hrane u plastici, osobito jednokratnoj te umjesto nje prebaciti se na korištenje vatrostalnih staklenih, keramičkih ili inoks posuda.

"Posebno je važno istaknuti važnost promjene za trudnice, dojilje, djecu, alergičare, kardiovaskularne i onkološke bolesnike te za osobe s kroničnim upalnim bolestima", zaključuje zagrebački nutricionist.

Oznaka "sigurno" ne jamči potpunu sigurnost

Magistrica nutricionizma Iva Dorić navodi da su plastična pakiranja i posudice za čuvanje hrane postale naša svakodnevica, ali i da su istraživanja pokazala da određeni spojevi iz njih mogu migrirati u hranu, osobito kod povišenih temperatura, visoke količine masnoće ili kiselosti hrane.

Povećanoj migraciji pridonosi i ponavljano korištenje posuda, posebno ako su već oštećene ili ogrebane do čega i i često pranje u perilici posuđa može dovesti, napominje.

Prema njenim riječima, i dalje ne možemo sa sigurnošću tvrditi koje točno molekule i kako djeluju na naš organizam jer ne znamo dovoljno o sastavu plastike i o našoj izloženosti. "No, novije spoznaje ukazale su na potrebu za oprezom", kaže ova nutricionistica.

Iva Doirć food facts
Novije spoznaje ukazale su na potrebu za oprezom kod korištenja plastike, kaže Iva Dorić (foto: I. Dorić)

Kako saznajemo, to su zaista male količine, ali izloženi smo im stalno, a dugotrajna izloženost povećava rizik od razvoja nekih kroničnih bolesti koje je i nutricionist Dolibašić spomenuo.

Također je istog mišljenja da su problematične molekule najčešće bisfenol A i ftalati, koji se smatraju endokrinim disruptorima – spojevima koji mogu ometati hormonsku ravnotežu te da oznake "sigurno za mikrovalnu pećnicu" i "bez BPA" ne jamče potpunu sigurnost.

"Iako takve posude sadrže manje bisfenola A, često se koriste alternative poput bisfenola S (BPS) ili bisfenola F (BPF) ili molekule čiji učinak još nije istražen", kaže osječka nutricionistica.

Mogu se koristiti za skladištenje ohlađene hrane ili suhih namirnica

Dorić objašnjava da BPS i BPF imaju sličan kemijski profil kao i BPA i mogu pokazivati jednako ili čak jače endokrine učinke, no istraživanja su još u tijeku.

"Budući da su potencijalni štetni učinci plastičnih posuda počeli izlaziti na vidjelo te da podrobnija istraživanja još uvijek traju, zašto ne bismo bili na oprezu i birali inertne materijale koji su danas sve prisutniji", savjetuje.

Za čuvanje i podgrijavanje hrane, ističe, pogodnije su staklene i keramičke posude, dok metalne, npr. nehrđajući čelik, nisu preporučljive za zagrijavanje u mikrovalnoj pećnici, ali su izvrsne za hladno skladištenje suhih ili čvrstih namirnica.

Ako imate plastične posude kod kuće, nije nužno napraviti zaokret za 180 ° u jednom danu. "Donesite odluku i polagano nabavljajte poželjnije alternative, a postojeće plastične posudice koristite za skladištenje ohlađene hrane ili suhih sastojaka poput tjestenine, riže, zobenih pahuljica i sl.", savjetuje ova nutricionistica.

Je li mikrovalna pećnica pogodna metoda za odmrzavanje hrane?

Tvrdnja da su plastične posude koje su označene kao "sigurne za mikrovalnu pećnicu" prikladne za korištenje u istoj i da ne otpuštaju toksine u hranu nije točna. Takva plastika, kao i ona koja je označena BPA - free odnosno deklarirana bez bisfenol - A sadržaja nije isključena od otpuštanja čestica mikroplastike te iako takve posude sadrže manje bisfenola A, često se koriste alternative poput bisfenola S (BPS) ili bisfenola F (BPF) koji mogu pokazivati jednako ili čak jače endokrine učinke. No, istraživanja su još u tijeku.

Za čuvanje i podgrijavanje hrane prikladnije su staklene i keramičke posude, dok metalne, npr. nehrđajući čelik, nisu preporučljive za zagrijavanje u mikrovalnoj pećnici, ali su izvrsne za hladno skladištenje suhih ili čvrstih namirnica.


Tagovi

Plastika Plastične posude Zagrijavanje hrane Mikroplastika Mikrovalna pećnica Branimir Dolibašić Iva Dorić BPA


Autorica

Suzana Jović

Više [+]

Magistra nutricionizma i znanosti o hrani. Ljubiteljica hrane i zaljubljenica u prirodu. Rado potiče svijest o važnosti pravilne i zdrave prehrane.


Partner

FoodFacts

Ul. Franje Kuhača 18, 31000 Osijek, Hrvatska
e-mail: info@foodfacts.news web: https://www.foodfacts.news/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poljima Podravine i Slavonije širi se opojni miris kamilice 🌼 Još nemamo podatak koliko je površina pod ovom kulturom zasijano jesenas, a 2023. bila je na 3.788 hektara.