Punomasno mlijeko ne treba izbjegavati, evo zašto

Već se desetljećima smatra da je obrano ili poluobrano mlijeko zdravije od punomasnog jer sadrži manje masti koje navodno, ako ih ima više, uzrokuju debljanje.

Pod nazivom punomasno smatra se ono koje u svom sastavu sadrži najmanje 3,5 posto mliječne masti. Djelomično obrano sadrži između 1,5 – 2,8, a obrano sadrži najviše 0,5 posto.

Trebamo li birati obrano u odnosu na punomasno i kolike su nutritivne vrijednosti pojedine vrste objasnile su nutricionistice za portal foodfacts.news.

“Pitanje je li bolje piti jednu ili drugu vrstu, često izaziva raspravu“, kaže prof. dr. sc. Rajka Božanić s Prehrambeno – biotehnološkog fakulteta u Zagrebu.

Kako navodi, odgovor ovisi o individualnim prehrambenim potrebama, zdravstvenim ciljevima i preferencijama.

Kaloričnije, ali hranjivije

Točno je da je punomasno kaloričnije u odnosu na obrano, ali ono ima i puno prednosti.

Mliječna mast se u mlijeku nalazi u vidu milijuna raspršenih sitnih kuglica tzv. globula i najprobavljivija je mast životinjskog podrijetla. “Njena probavljivost iznosi 97 – 99 posto“, otkriva.

Iako sadrži, dodaje, veliki udio zasićenih masnih kiselina koje se povezuju s porastom koncentracije kolesterola u krvnom serumu, novija istraživanja pokazuju da je zahvaljujući svojoj strukturi izvor biološki aktivnih sastojaka antikancerogenog, hipokolesteremijskog i antimikrobnog djelovanja.

Pojašnjava da mliječna mast sadržava i fosfolipide koji se povezuju s pozitivnim učincima poput razvoja memorije i poboljšanja odgovora organizma na stresne situacije.

Kako saznajemo, probavom masti nastaju slobodne masne kiseline koje pokazuju direktno antimikrobno djelovanje (uništavaju stanice bakterija, virusa i protoza), a među najvažnije kiseline ubraja se maslačna za koju je dokazano da prevenira nastanak karcinoma debelog crijeva i upalne procese.

Uklanjanjem masti uklanjaju se i pojedini vitamini

Prema njenim riječima, mast u takvom mlijeku pruža duži osjećaj sitosti što pomaže u regulaciji apetita te smanjenju ukupnog unosa hrane tijekom dana, a ima i značajan pozitivan utjecaj na okus i teksturu mliječnih proizvoda radi aromatskih spojeva koji su vezani na površinu masne globule.

Punomasno mlijeko sadrži i vitamine topljive u mastima kao što su A, D, E i K.

“Naglasak treba staviti na vitamin D koji pomaže apsorpciji kalcija iz mlijeka i tako održava normalnu mineralizaciju kostiju“, ističe ova profesorica.

S druge strane, vitamini A, D i E imaju jak antioksidacijski i antikarcinogeni učinak u našem organizmu.

Uklanjanjem mliječne masti, uz gore navedene benefite, uklanjaju se i neki drugi nutrijenti kao što su navedeni vitamini.

“Sumarno, može se reći da je jedina prednost obranog mlijeka to što ima značajno manje kalorija u odnosu na punomasno“, zaključuje i dodaje da treba naglasiti da je punomasno kaloričnije, ali da to nisu prazne kalorije jer mliječna mast ima značajan pozitivan utjecaj na naše zdravlje.

Odgovor ovisi o tome što želimo postići

Dr. sc. Eva Pavić, dipl. ing. univ. spec. i rukovoditelj Službe za prehranu i dijetetiku pri Kliničkom bolničkom centru u Zagrebu kaže da odgovor nije jednoznačan.

“Ovisi što želimo postići“, naglašava kao i kolegica Božanić komentirajući da to znači ako smo dijete i adolescent u rastu i razvoju te nemamo problema s prekomjernom tjelesnom masom onda bi trebali konzumirati punomasno, ali ako imamo problema s težinom ili imamo rizik za bolesti srca, povišene masnoće ili šećernu bolest onda bi ipak trebali birati djelomično obrano, ali nikako ne potpuno obrano mlijeko i mliječne proizvode.

Budući da mast, objašnjava, sadrži više kalorija po porciji od bilo koje druge hranjive tvari (ugljikohidrati i proteini), mlijeko s višim udjelom masti ima veću kalorijsku vrijednost, ali i više zasićenih masnih kiselina.

Što šalica mlijeka ima više masti, to je veći sadržaj omega – 3 masnih kiselina, tvrdi nutricionistica

Pojašnjava da iako svaka vrsta mlijeka sadrži sličnu količinu mikronutrijenata, količina vitamina D može se malo razlikovati.

“Međutim, budući da ga većina proizvođača dodaje u ovaj proizvod, svaka vrsta općenito sadrži sličnu količinu“, govori ova nutricionistica.

Isto tako, značajna nutritivna razlika između pojedine vrste u odnosu na udio mliječne masti je i u količini omega - 3 masnih kiselina.

Što šalica mlijeka ima više masti, tvrdi, to je veći sadržaj omega-3, ali se ta razlika uglavnom vidi u mlijeku "hranjeno travom, u ispaši" koje je ionako gotovo uvijek ekološko.

Važna je cjelokupna prehrana, a ne pojedinačne hranjive tvari

Podsjeća da su godinama prehrambene smjernice upućivale ljude da izbjegavaju ono s puno masti, najviše zbog sadržaja zasićenih masti jer mogu povećati razinu kolesterola što je faktor rizika za bolesti srca i krvnih žila.

“Posljednjih godina ova je preporuka dovedena u pitanje“, ističe naša sugovornica dodavši da se pojavljuju eksperimentalni podaci koji pokazuju da konzumacija umjerenih količina zasićenih masti ne uzrokuje izravno bolest srca i krvnih žila već je to rezultat više čimbenika poput ukupne nezdrave prehrane, previše šećera i zaslađenih napitaka i sl.

Također, neka istraživanja sugeriraju da određena hrana s visokim udjelom zasićenih masti može različito utjecati na zdravlje srca, a primjer su sir i jogurt koji su zapravo povezani s nižim rizikom od bolesti srca dok su crveno meso i maslac povezani s višim rizikom.

Iz tog razloga, ističe, važnije je uzeti u obzir cjelokupni nutritivni sastav hrane i cjelokupnog dnevnog obroka, a ne fokusirati se samo na pojedinačne hranjive tvari u određenim namirnicama.

Mlijeko trebamo izbjegavati ako imamo manjak željeza u krvi?

U zadnje vrijeme, doznajemo, sve je više studija koje ukazuju na to da konzumacija punomasnih mliječnih proizvoda nije povezana s debljanjem ili debljanjem kod djece što sugerira da punomasno mlijeko može biti izvrstan dodatak dobro zaokruženoj prehrani bogatoj hranjivim tvarima i može vam pomoći u održavanju umjerene težine.

“Iako su potrebna dodatna istraživanja neka od njih ukazuju da bi pijenje ovog napitka moglo biti povezano s poboljšanim reproduktivnim zdravljem i plodnošću žena“, otkriva ova nutricionistica.

Osvrnula se i na činjenicu da bi se pojedinci koji već žive s visokim kolesterolom i bolestima srca trebali pridržavati savjeta liječnika i ograničiti unos zasićenih masti, ali i da nema razloga da ih ljudi bez takvih stanja ne konzumiraju u umjerenim količinama bez utjecaja na njihovo cjelokupno zdravlje.

Kako kaže, važno je još jednom naglasiti da mnogi drugi čimbenici poput tjelesne aktivnosti, svakodnevne prehrane i osobne zdravstvene anamneze i poveznih bolesti igraju ulogu u razvoju kroničnih bolesti.

“Stoga je pijenje punomasnog mlijeka jedan mali dio puno veće složenije priče“, poručuje zagrebačka stručnjakinja za prehranu.