Signalizira li napuhnutost ambalaže da je hrana u njoj pokvarena?

Ponekad možemo vidjeti da se plastična folija na pakiranju piletine napuhala ili su konzerve s hranom izbočene.

Što to znači i smijemo li jesti hranu u takvom pakiranju saznao je portal foodfacts.news.

"Takve proizvode ne treba konzumirati", kažu stručnjaci iz Centra za sigurnost hrane u sklopu Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Obratiti pažnju i na senzorska svojstva hrane

Napuhnutost, objašnjavaju, najčešće je pokazatelj rasta bakterija koje proizvode plinove unutar pakiranja, a oni, posebice ugljikov dioksid, unutar ambalaže dovode do njenog ispupčenja kao rezultat povećanja unutarnjeg tlaka.

"Stoga se potrošačima savjetuje da budu vrlo pažljivi prilikom kupovine te da osim izgleda ambalaže obrate pozornost i na oštećenja, rok trajanja, boju, miris i teksturu proizvoda", sugeriraju dodavši da se uočene nepravilnosti mogu prijaviti sanitarnoj inspekciji Državnog inspektorata RH koji će pokrenuti predviđene protokole provjere i eventualnog uklanjanja proizvoda.

To se posebice odnosi na konzerviranu hranu gdje postoji mogućnost kontaminacije bakterijom Clostridium botulinum, poznate kao uzročnika botulizma, a koja stvara jak neurotoksin te predstavlja rizik za zdravlje potrošača.

Kako navode, iako bi svaka napuhnutost mogla ukazivati ​​na prisutnost ove bakterije, rizik je posebno izražen u proizvodima s niskom pH vrijednosti poput ukiseljene zimnice i umaka, pohranjenim u ambalaži bez kisika, kao što su limenke.

Safe2Eat kampanja

Također, spore ove bakterije su termostabilne pa mogu preživjeti u hrani koja nije dovoljno termički obrađena odnosno kuhana ili pečena na visokim temperaturama.

U skladu s navedenim, dodaju, neophodno ju je kuhati najmanje 20 minuta prije konzerviranja.

Pojašnjavaju da u mnogim zemljama legislativa zahtijeva ovaj postupak, pa komercijalno konzervirana hrana predstavlja sve manji rizik za izbijanje botulizma u odnosu na onu koja se konzervira u kućanstvu.

S ciljem zaštite vlastitog zdravlja, preporučuju, potrošači se neizostavno trebaju pridržavati nekoliko osnovnih pravila postupanja s hranom u svome kućanstvu, a koja uključuju održavanje čistoće, odvajanje sirove hrane od termički obrađene, potpunu termičku obradu te pravilno čuvanje prehrambenih proizvoda.

"Upravo ove teme su u fokusu kampanje koju provodimo u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA)", saznajemo iz HAPIH-a koji hrvatske građane educiraju različitim komunikacijskim aktivnostima već četvrtu godinu zaredom.

Više informacija o sigurnom postupanju s hranom možete pronaći na mrežnoj stranici kampanje Safe2Eat. 

Osim migracije tvari iz okoliša u hranu, moguća je i obrnuta situacija

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ili preciznije, Službe za zdravstvenu ekologiju kažu da inertni ambalažni materijali koji dolaze u neposredan dodir s proizvodima ne utječu na njihovu zdravstvenu ispravnost, a inertnost ovisi o čitavom nizu čimbenika koji djeluju na različite načine ovisno o vrsti ambalaže.

Međutim, ponekad može doći do kemijskih reakcija između pakiranja, hrane i okoliša.

Kada govorimo, pojašnjavaju, o utjecaju okoliša na pakiranje onda to obično podrazumijeva propusnost. "Ukoliko je ambalaža propusna, tvari iz okoliša će kemijskim reakcijama migrirati u hranu", tvrde otkrivajući da su to kisik, CO₂, vodena para i ostali plinovi koji dovode do zdravstveno neispravnog proizvoda.

Kako navode, u pogledu propusnosti te su reakcije povratnog karaktera, pa je moguća i obrnuta situacija odnosno migracija tvari iz hrane kroz ambalažu u okoliš.

Prema njihovim riječima, u oba slučaja krajnji rezultat je gubitak hranjivih tvari, nepovoljne organoleptičke promjene te kvarenje.

Napuhavanje ili bombaža

Mikrobni rast uslijed loše propusnosti ili oštećenja na ambalaži uzrokovat će nakupljanje CO₂ unutar zatvorenog pakiranja što dovodi do napuhavanja. "Takva ambalaža nije zdravstveno ispravna, kao ni hrana koja se nalazi unutar tog pakiranja", poručuju ovi stručnjaci slažući se s HAPIH-om.

Kako saznajemo, napuhavanje ambalaže je pojava koja se još naziva i bombaža, a česta je i kod limenki. Nastaje zbog nepravilno provedenog postupka sterilizacije, nepravilnog rukovanja proizvodom nakon sterilizacije ili uslijed mehaničkog oštećenja pakirnog materijala.

Kažu da do napuhavanja dolazi uslijed mikrobnog rasta anaerobne bakterije Clostridium botulinum koja je, slažu se s kolegama iz HAPIH-a, jedan od najtoksičnijih toksina.

S druge strane, ističu, ponekad je ambalaža "namjerno" napuhnuta zbog tehnološkog postupka obrade u tzv. modificiranoj atmosferi (MAP), kao što se to primjerice radi kod pakiranja grickalica poput čipsa.

Pojašnjavaju da je MAP postupak obrade u kojemu se zrak u samom pakiranju zamjenjuje kontinuiranim dovodom drugih plinova poput ugljikovog dioksida, dušika i kisika, a čiji je cilj produžetak roka trajanja proizvoda i usporavanje mikrobnog rasta.

"No, ukoliko ambalaža nije s namjerom napuhnuta od strane proizvođača, takva hrana se smatra zdravstveno neispravnom i štetnom za konzumaciju", zaključuju iz HZJZ-a.