Štetnost margarina: Povećava rizik od neplodnosti i endokrinih poremećaja?

Iako je margarin široko rasprostranjen u prehrambenoj industriji i domaćinstvima, njegova uloga u izazivanju hormonalnih poremećaja i smanjenju plodnosti postaje sve više predmet istraživanja.

Tako i razni portali u svojim člancima navode kako su neke studije pokazale da unos biljnih sterola iz margarina povećava rizik od endokrinih poremećaja i neplodnosti.

Predstavlja li njegova konzumacija problem zdravlju?

"Da nekim slučajem odgovaram na ovo pitanje 2005. godine, rekao bih da postoji mogućnost povećanog rizika od neplodnosti uslijed povećane konzumacije te da su glavni krivac trans masne kiseline (TMK) koje su u literaturi jasno povezane s neplodnošću žena i poremećajima u razvoju fetusa", kaže za portal foodfacts.news dr. sc. Jozo Ištuk s Agronomskog i Prehrambeno tehnološkog fakulteta Mostar.

Tek konzumacijom od 600 g premašujemo preporučeni dnevni unos

Međutim, dodaje, suvremeni postupci proizvodnje u velikoj su mjeri smanjili sadržaj TMK u margarinu, a regulativa Europske unije o unosu trans masti (2019/649) ograničila je njihov sadržaj na najviše 2 grama na 100 grama masti u prehrambenim proizvodima.

"Margarini na hrvatskom tržištu su debelo ispod te granice što sugerira da njegova konzumacija neće povećati rizik od neplodnosti i endokrinih poremećaja", ističe dodajući da je okretanje proizvoda i čitanje deklaracije svakako preporučeno jer na taj način možemo pratiti količinu TMK i zasićenih masti.

Kako kaže, funkcionalni margarini obogaćeni omega - 3 masnim kiselina ili fitosterolima mogu pružiti dodatne koristi, ali i tu treba biti oprezan i umjeren. Maslac se često spominje kao prirodna alternativa bez industrijskih TMK uz vitamine topive u mastima, ali je također bogat zasićenim masnim kiselinama koje mogu imati potencijalno negativan učinak na razine LDL kolesterola, čime se opet vraćamo na dobro staro pravilo umjerenosti.

Prema njegovim riječima, preporučeni ili maksimalni unos se nikad ne odnosi na namirnice poput primjerice margarina nego na nutrijente, pa možemo na ovo pitanje gledati kroz prizmu unosa TMK.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), energija iz trans masnih kiselina trebala bi činiti manje od jedan posto ukupnog dnevnog unosa. Ako to prevedemo na prehranu od 2500 kcal dnevno i uzmemo u obzir da margarin u prosjeku sadrži 0,5 % TMK, proizlazi da bismo trebali unijeti oko 600 grama da bismo premašili preporučeni maksimum. "Je li to realan problem, možete zaključiti sami", poručuje Ištuk.

Povremena i umjerena konzumacija može biti prihvatljiva

Diplomirana nutricionistica Amela Ivković O'Reilly navodi da nisu sve vrste margarina jednake, ali određeni sastojci koji se mogu nalaziti u njemu, posebno u industrijskim jeftinijim verzijama mogu negativno utjecati na hormonalni sustav.

Kako saznajemo, TMK koje su se ranije često nalazile u njemu, posebno prije zabrana i strožih regulacija, povezivane su s povećanim rizikom od inzulinske rezistencije, upalama niskog intenziteta, negativnim učinkom na ovulaciju i plodnost kod žena te smanjenom kvalitetom sperme kod muškaraca.

"Emulgatori, konzervansi i umjetne arome koji se mogu nalaziti u njemu u nekim slučajevima djeluju kao endokrini disruptori ometajući rad hormona poput estrogena ili progesterona i štitnjače", pojašnjava.

Zdravije alternative, otkriva, mogu biti:

• Maslac – posebno ukoliko je iz ekološkog uzgoja, sadrži butirat, konjugiranu linolnu kiselinu (CLA) i vitamine topive u mastima (A, D, K2)
• Ghee maslac – još probavljiviji i stabilniji na visokim temperaturama
• Ekstra djevičansko maslinovo ulje – za hladnu pripremu i lagano kuhanje
• Kokosovo ulje – stabilno na visokim temperaturama, bez trans masti

Ivković O'Reilly kaže također kako WHO preporučuje da unos trans masti bude manji od jedan posto ukupnog dnevnog energetskog unosa, što je, objašnjava, otprilike manje od dva grama dnevno za odraslu osobu.

No, ako margarin koji se koristi ne sadrži trans masti i ima jednostavan sastav bez aditiva, povremena i umjerena konzumacija može biti prihvatljiva, ali ipak upozorava: "Kod osoba s hormonalnim poremećajima, problemima sa štitnjačom, plodnošću ili autoimunim bolestima preporučuje se izbjegavanje margarinskih proizvoda u korist prirodnih masti".

Mora li prerađena hrana biti nužno loša?

Tvrdnje da margarin povećava rizik od endokrinih poremećaja i neplodnosti nisu točne. Može sadržavati određeni udio trans masnih kiselina čiji unos treba ograničiti na jedan posto ukupnog energetskog unosa dnevno, ali povremena i umjerena konzumacija može biti dio uravnotežene prehrane. No, svakako se preporučuje oprez kod gore spomenutih stanja i bolesti.