Pretraga tekstova
Njemačka, Italija i Francuska su najveći proizvođači čokolade i čine gotovo dvije trećine (64%) ukupne europske proizvodnje.
U 2019. godini na području Europske unije proizvedeno je 3,7 milijuna tona čokolade, podaci su to koje je objavio statistički ured Europske unije (Eurostat).
Njemačka, Italija i Francuska su najveći proizvođači ove namirnice i čine gotovo dvije trećine (64%) ukupne europske proizvodnje. Prati ih Nizozemska s 9% te Belgija i Poljska s po 7% udjela.
Primjerice, u 2017. godini EU je proizvela oko 4,0 milijuna tona čokolade u vrijednosti od 18,3 milijarde eura, što je više za 0,3 milijuna u odnosu na prošlu godinu.
Najviše ove slatke namirnice napravljeno je u Njemačkoj, 1,3 milijuna tona (32% ukupne proizvodnje), zatim Italija 0,7 milijuna tona (18%), a Francuska i Nizozemska su na trećem mjestu, obje po 0,4 milijuna tona (svaka 9%).
Prema cbi.eu, Europa je najveći svjetski proizvođač čokolade. Šest multinacionalnih tvrtki, međutim, predstavljaju glavninu svjetskog tržišta za gotove proizvode, a to su Mondele, Nestlé, Mars, Hershey, Ferrero TE Lindt & Sprüngli. Ove su tvrtke zajedno iskoristile gotovo 1,8 milijuna tona uvezenih zrna kakaa u 2017. godini .
Najveći svjetski potrošači su Švicarci koji godišnje pojedu 10,5 kilograma po stanovniku. Na drugom mjestu nalazi se Njemačka s 9,2 kg, dok je Litva na trećem mjestu s 9 kg po stanovniku.
Također, ovaj kontinent je i najveće globalno tržište čokolade. Kad je, primjerice, riječ o prodaji slastičarskih proizvoda od ove namirnice, Europa je 2017. imala tržišni udio od 49%, dostigavši procijenjenu vrijednost od 44 milijarde eura.
Očekuje se da će ovo tržište u Europi rasti prosječnom godišnjom stopom od 3% od 2018. do 2022. godine.
Tagovi
Čokolada Proizvodnja Potrošnja Njemačka Švicarska Tržište Eurostat
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje