Bili smo na Danu polja BC hibrida kukuruza i sorata soje - evo što smo čuli

Centralni Dan polja hibrida kukuruza i sorata soje Bc Instituta održan je i ove godine u Rugvici. Bila je to prilika i za osvrt predsjednika Uprave dr.sc. Ivice Ikića na zahtjevnu ratarsku godinu.

"Ovo je bila dosta turbulentna i izazovna godina, kako proizvodno tako i poslovno. Nažalost, iza nas je žetva ozimih žitarica koja je izazvala dosta nezadovoljstva kod poljoprivrednih proizvođača koji su očekivali puno bolje urode i bolju cijenu", rekao je. 

Podsjetio je da smo proteklih nekoliko godina imali stvarno izvanredne urode, no ove doživjeli vremenske neprilike koje su doprinijele razvoju određenih bolesti koje su utjecale i na redukciju prinosa.

"I onda, kao da to nije bilo dosta, bili smo svjedoci olujnih nevremena koje su pogodile dobar dio Lijepe naše. I mi ovdje smo isto stradali, kako naša polja tako i zgrade. Letjeli su krovovi i uistinu je bilo strašno. Najveće štete pretrpjeli su poljoprivredni proizvođači na istočnom dijelu zemlje, iz Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije. Još nas je sve skupa zadesila i ta svinjska gripa tako da ove godine poljoprivrednim proizvođačima, poglavito na istoku nije ni malo bilo lako", istaknuo je.

Žetva je počela, rezultati su obećavajući 

Nadajmo se, dodao je, da će ono što je aktualno, a to je berba suncokreta koja se polako privodi svome kraju, jednako tako, soja i kukuruz, proći puno bolje. Žetva je počela, rezultati su obećavajući.

"Nadamo se i da će Ministarstvo poljoprivrede svojim mjerama potpore na neki način pomoći poljoprivrednim proizvođačima kako bi godina bila koliko toliko dobra koliko zapravo u ovim okolnostima može biti", kazao je predsjednik Uprave i naveo da je, što se tiče Bc Instituta, "Dan polja“ prigoda da predstave rezultate oplemenjivanja i svoga rada na kreiranju novih hibrida kukuruza.

"Ono što je nama posebno drago, a zato se ovaj dan više ne zove samo 'Dan polja hibrida kukuruza', već i sorata soje - u posljednjih nekoliko godina, iako nemamo vlastiti program selekcije, potrudili smo se za vas pronaći i izabrati uistinu konkurentan sortiment. Rezultat toga je i činjenica da je prošle godine PEDRO bila najdeklariranija sorta soje u Hrvatskoj", naglasio je dr.sc. Ikić te dodao da kao sjemenarska kuća uvijek propagiraju sjetvu certificiranog sjemena jer samo certificirano sjeme je jamac sigurne i kvalitetne proizvodnje.

Za kraj je istaknuo da je Bc Institut ove godine završio proces modernizacije oba doradna centra u Hrvatskoj, investiravši milijun eura u novu opremu za doradu i pakiranje sjemena. Osiguravši tako još bolju kontrolu kvalitete u proizvodnji sjemena.

Tri ključna cilja 

Prema riječima direktora sjemenarstva tvrtke, dipl.ing.agr. Kristijana Puškarića, pred sjemenarskim kućama je posljednjih godina velik izazov jer treba preokrenuti negativan trend sve veće proizvodnje sjemena kukuruza izvan Republike Hrvatske.

Optimist je, dodaje, što se tiče osiguravanja dovoljnih količina sjemena kukuruza za nadolazeću sezonu. Kod soje, ističe, isto ne očekuje probleme u zadovoljavanja potreba tržišta.

Predstojnik Zavoda za kukuruz ovog Instituta dr.sc. Mirko Jukić, istaknuo je da je pri kraju vegetacijska sezona koju je obilježilo dosta vlage odnosno kiša, koja je otežavala njegovu sjetvu, a potom je došao hladniji period, što je bio dodatni uteg u proizvodnji.

"Uz toplinski val početkom srpnja, isti se ponovio početkom kolovoza, imali smo i dvije velike oluje, kad je vjetar puhao 120 kilometara na sat, ali od 25 hibrida kukuruza, samo je jedan polegao jer svi imaju čvrstu stabljiku", napomenuo je Jukić s kojim smo obišli i veliko pokusno polje hibrida kukuruza i sorti soje, što starijih već dobro poznatih, što novih i onih koji su još u procesu priznavanja.

Kada je u pitanju kukuruz, Jukić očekuje dobre prinose jarih kultura jer su njihovi hibridi i u takvim stresnim uvjetima pokazali zavidne rezultate. Najavio je i nove, još bolje hibride za njihove korisnike, bilo da se tiče povećanja uroda, otpornosti na bolesti ili poboljšanje kvalitete, jer su proizvođači zadnjih nekoliko godina suočeni sa sve zahtjevnijim uvjetima proizvodnje kukuruza.

Direktor sektora sjemenarstva Kristijan Puškarić kazao je da imaju tri cilja u proizvodnji sjemena kukuruza, prvi je njegova dovoljna količina, drugi je kvaliteta, a treći mogućnost što većeg izbora.   

S obzirom na to da je sjetva strnih žitarica pred vratima, potrebno je, naglasila je direktorica komercijalnog sektora dr.sc. Katarina Jukić na vrijeme osigurati dovoljnu količinu sjemena pa su tako prve narudžbe krenule već početkom kolovoza. "Pripremili smo široku paletu proizvoda, bilo pšenice, ozime zobi, ječma ili pira, iako se očekuju nešto manje zasijane površine u odnosu na iznadprosječnu 2022. godinu", istaknula je. 

Prepoznatljiva crvena boja 

Kvaliteta zrna i crvena boja, čulo se na pokusnom polju, ono su po čemu su BC hibridi prepoznatljivi i na regionalnom tržištu te sukladno tome nose oznaku "crveni kukuruz". Boja potječe od visokog sadržaja karotenoidnih pigmenata i prvi takav hibrid koji se pojavio na tržištu bio je legendarni Pajdaš (FAO 490 - kvalitetan zuban) čija je prodajna dominacija na domaćem tržištu trajala punih deset godina, gdje je isto toliko puta osvajao priznanje "Zlatno sjeme" Hrvatskog agronomskog društva. 

Osim što je bio najprodavaniji hibrid kod nas, isto tako se dobro prodavao i u drugim zemljama, posebno onim u našem okruženju. Zadnje dvije godine primat je preuzeo BC572, isto tako hibrid kvalitetnog zrna što dokazuje i velik interes talijanskih proizvođača hrane čija je cijena 10 do 20 % viša od cijene zrna ostalih hibrida kukuruza,

Na pokusnim poljima vidjeli smo da naša domaća tvrtka ima široku ponudu različitih hibrida, od najranijih iz FAO grupe 200 do najkasnijih iz grupe 700.

"Osim standardnih, vrlo dobro poznatih hibrida koje imamo u ponudi: Pajdaš, BC572, BC344, BC418B, BC408B, BC282, BC678, pažnju skrećemo na hibride novije generacije koje možemo od srca preporučiti i nabrojati: BC323, Agram, Alibi iz FAO 300, BC415, Majstor, BC525 iz FAO 400 i 500 te vrlo rani BC180 ili pak vrlo kasni BC747", naglasio je direktor Puškarić ističući da će se osim ovih hibrida, po prvi puta u mreži pokusa te ograničenim količinama za prodaju naći sjeme potpuno novih proizvoda pa su tu primjerice hibridi Bozon iz FAO 300, BC414 iz FAO 400, BC505 iz FAO500 ili BC601 iz FAO600. 

Pod sojom 90.000 ha

Promotor Bc Instituta za Vukovarsko-srijemsku županiju Ante Strunje predstavio je četiri sorte soje, čija je žetva pri kraju: Xena, Bahia, Pedro i Amma. Točnije, one od rane pa sve do one za kasne sjetve da se očisti polje za neke druge usjeve, kao i za zelenu gnojidbu u sustavu poticaja. Strunje je otkrio da BC soje imaju jako bočno grananje te su prinosi jako dobri.

Primjerice, Pedro je u pokusu PIK Vinkovca ove godine ostvario urod od 5,158 tona po hektaru.

Inače, u Hrvatskoj je pod sojom 90.000 ha, od čega je u Vukovarsko-srijemskoj županiji 30.000 ha. 

"Ova godina je bila jako dobra za proizvođače jer su i prinosi, kao i cijena, jako dobri dok su prošle godine bili slabi, pa su se proizvođači okrenuli, primjerice, suncokretu, koji je ove godine podbacio u svakome pogledu", rekao je Strunje. On je preporučio uzgajivačima da idu u sadnju više kultura, zbog stoke, kako bi smanjili rizik bilo da se radi o cijeni ili urodu. Što se tiče prinosa kukuruza, očekuje 10 do 12 t/ha u Slavoniji. 

Danu polja nazočili su i ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) dr.sc.. Darja Sokolić te dr.sc. Jelena Đugum iz Hrvatske gospodarske komore.