Damir Markešić: Bez dobrog hibrida kukuruza nema kvalitetne silaže

Na pitomim obroncima Bilogore u selu Hudovljani, nedaleko Koprivnice, živi i radi Damir Markešić. Ovaj simpatični farmer već 25 godina bavi se mliječnim govedarstvom. 

"Imam stotinjak muznih krava za koje treba proizvesti veliku količinu voluminozne hrane - kukuruzne silaže, zrna, trava, lucerne koje treba na vrijeme pokupiti da bi bila kvalitetna. Naš posao traje cijelu godinu, jer u mliječnom govedarstvu nema godišnjeg odmora“, ističe. 

Kvalitetni hibridi kukuruza 

Za optimalnu hranidbu stoke, oslanja se na hibrid kukuruza LG 31.558 Animal nutrition FAO 500 zbog lako probavljivih vlakana koja su pokazala izvrsne rezultate. Također, ističe važnost korištenja Umostart startnog gnojiva 

"Sijali smo ovu kulturu 14. svibnja, i sada, dok je u fazi metličanja, primjećujemo da dobro napreduje. Očekujemo kako će za dva mjeseca biti spremna za silažu“, objašnjava ovaj iskusni poljoprivrednik. 

Prije nekoliko dana ovo je područje pogodilo snažno grmljavinsko nevrijeme, a tuča je oštetila i Damirova polja kukuruza. 

"Nije nešto strašno, ali ima malo povaljanog kukuruza, ali to neće smetati. Oporavit će se on i rasti dalje. Nadamo se da će nas do kraja ove godine poslužiiti vrijeme i da budemo skinuli kvalitetnu silažu“, dodaje. 

Posljednjih 15-17 godina, Markešić provodi pokuse s Limagrain silažnim hibridima kukuruza i ističe kako je suradnja s tvrtkom RWA Hrvatska izuzetno uspješna zahvaljujući njihovoj stalnoj podršci i kvalitetnim proizvodima.

"Nisu naporni, kak bi rekel, nego uvijek izađu u susret. Znaju da mi sve plaćamo, ali nikada ne možemo biti redoviti, jer nas pogađaju svakakve nedaće. Od stanja u poljoprivredi, cijena na tržištu sve do visokih ulaznih troškova. Naša je proizvodnja tvornica pod vedrim nebom – danas je ovak, sutra je onak. Uvijek je pitanje što će biti do kraja proizvodne godine“, kaže.

Nabava repromaterijala

Posebno značajnu suradnju s ovom tvrtkom, ističe Damir, ostvaruje prilikom nabave repromaterijala neophodnog u poljoprivrednoj proizvodnji.

"Pošto smo mi seljaci uvijek u cajtnotu sa novcima, neprestano uzimam sav repromaterijal od njih", slikovito opisuje. Na kraju godine plaćaju taj materijal, pri čemu jedan dio koriste za hranidbu stoke, zrno i silažu, dok preostali dio, u slučaju dobre godine i uspješnog uroda, ide u prodaju.

"Prihod od prodaje pokriva troškove repromaterijala, a ostatak se koristi za daljnje potrebe“, pojašnjava nam ovaj simpatični farmer. 

Više pogledajte u videu: