Dražen Klarić: Od svega što sam probao, osječki hibridi su mi se pokazali najboljima

U selu Bobovac nekad se mlijeko sabiralo na čak pet mjesta, svaka kuća je imala krave pa ih se tako skupilo i nekoliko stotina, a prije Drugog svjetskog rata je ovdje živjelo preko tisuću stanovnika. Danas postoji samo farma mliječnih krava Dražena Klarića za čiji OPG ne postoje nikakve oznake na putu, a GPS navigacija će vas dovesti do kružnog toka u Sunji gdje farme, naravno, nema.

Od 2007. godine Dražen samozatajno gradi svoj OPG i širi proizvodnju, a poticaj mu daje i obitelj, jer dvije od četiri kćeri namjeravaju nastaviti obiteljski posao. Jedna već studira na Agronomskom fakultetu, a druga se posvetila Veterinarskoj školi.

"Bilo je trenutka kad sam mislio sve ostaviti i otići u Njemačku kao i mnogi iz moje blizine, pogotovo jer smo radili od jutra do mraka i imali jednu djelatnicu koja je otišla iz Hrvatske. To je bila prekretnica kad smo odlučili investirati u kupnju robota za mužnju 2019. godine što nam je stvarno olakšalo posao. Sad i cure žele ostati u tome pa nas to sve zajedno drži iako jedini u blizini imamo farmu krava“, opisuje Dražen svoj mljekarski put.

Hibridi Tomasov i Kulak

Oduvijek je, kaže, htio imati krave, jer je uz njih odrastao i voli njihovu mirnoću. Njegovo stado čini 120 grla, od kojih je 70 muznih krava, a ostalo podmladak. Mlijeko otkupljuje Dukat i svih 60-ak hektara obradivih površina, dio u vlasništvu, a dio u zakupu, namijenjeni su za hranidbu stoke.

Kako je riječ o selu smještenom uz Savu podzemne vode često izviru u poljima pa suživot s rijekom ima svoje prednosti i mane koje se najviše ogledaju u ratarstvu.

"Nama često poplave polja, ali imamo ipak sreće kad su suše, jer rijeka donosi posebnu klimu pa je vlaga prisutna po noći i kad su najveće suše. Uspijevamo unatoč tome imati dobre prinose silažnog kukuruza“, priča Dražen dok šećemo poljem tritikala koji krave posebno vole jer ga lako probavljuju, a sadrži čak 28 posto proteina.

"Proteini su najskuplji dio u proizvodnji, a kombinacijom sorte tritikala Tulus i hibrida kukuruza Kulak i Tomasov Poljoprivrednog instituta Osijek imamo izmjenu kultura i pokrivene površine što smanjuje eroziju tla“, ističe.

Zbog čestih poplava, Klariću je najvažnije prilagođavati sjetvu dužini vegetacije i to je ono što stalno testira u suradnji s Poljoprivrednim institutom Osijek.

“Njemu je bitna silaža i kod njega su se najboljim pokazali hibridi kukuruza iz skupine FAO 400 do 450, to su Tomasov i Kulak, oni imaju visok rast i dobar udio zrna u silaži što je najvažnije za energetsku hranidbu krava i probavljivost”, objašnjava promotor Poljoprivrednog instituta Osijek Zdenko Šestak.

Dodaje, Dražen je stočar i radi nedostatka obradivih površina mora pažljivo kombinirati sjetvu sa žetvom. "Mi dobro poznajemo sve karakteristike ovog područja i znamo koji hibridi će mu dati najbolje rezultate”, navodi Šestak.

Krave odobrile

Trenutačno se na dijelu površine OPG-a testira i novi hibrid Semper jer je, ističe, najbolje takve pokuse raditi kod stočara koji se pridržavaju agrotehničkih mjera.

“Od svega što sam probao hibridi kukuruza Kulak i Tomasov su nam se pokazali najboljima, ali lako za nas, meni je bitno što je kravama dobro, a one su odobrile”, reći će Klarić dok nam pokazuje kukuruz.

“Njemu je najvažnije da silaža bude energetski bogata i uz naše kvalitetne hibride kukuruza i sortu tritikala koji ima, kako smo spomenuli, puno proteina njegove krave imaju uravnoteženu hranidbu”, dodaje Šestak.

Dobra hranidba je najvažniji dio zdravlja krava i Dražen Klarić to najbolje zna, jer je jedino u ovih skoro dvadeset godina bavljenja mljekarstvom imao problema u vrijeme potresa. Zbog stresa koje su doživljele tada je ostao bez 40 grla. Danas je to iza njega, ali zanimalo nas je planira li povećati broj muznih krava.

“Trenutno imamo jednog robota za dojenje. On je kapaciteta do 80 krava, tako da bi još povećali za desetak krava, ali zbog kapaciteta robota i nedostatka poljoprivrednih površina više od toga se ne bi proširivali” objašnjava Klarić.

Farmu je modernizirao i ugradnjom solarnih panela, a plan je i otvoriti malu siranu na OPG-u kako bi zainteresirani mogli kupovati proizvode izravno od njega. Tada će vjerojatno i koji putokaz stajati uz cestu kako kupci ne bi zalutali.

Za više informacija možete se obratiti Poljoprivrednom institutu Osijek na jedan od niže navedenih kontakata.