EU će imati najlošiju žetvu od 2007., hrvatski ratari ne pristaju na potpore manje od 300 €/ha

Odbor za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore ne odustaje od zahtjeva da se isplati 300 eura po hektaru za kulture zbog poremećaja na tržištu i visokih troškova proizvodnje i loših prinosa zbog vremenskih nepogoda.

Zaključeno je i da će dostaviti sve podatke oko troškova proizvodnje Ministarstvu poljoprivrede, a prijedlog je da se oni dostave i Europskoj Komisiji, kako bi se odobrila dodatna pomoć za ratare. Isto tako, kažu iz Komore, usvojen je zaključak da potpora ne smije biti de minimis.

"Potrebne su stimulativnije mjere koje će osigurati sigurniju sjetvu uljane repice budući da je došlo do značajnog pada sjetvenih površina, te da se zbog sve izraženijih vremenskih nepogoda ponovo pokrene rasprava oko protugradne obrane“, stoji u priopćenju. 

Predloženo ide na ruku velikima? 

Traže i izmjenu prijedloga iz mjere 3. jer je za proizvođače neprihvatljiv odabir samo jedne kulture kod isplate pomoći. Ističu kako se na taj način više ne govori o prvih 30 ha, jer postoji bojazan kako će u najvećem dijelu mali korisnici biti zakinuti odnosno da bi veliki proizvođači mogli dobiti potporu za 30 ha, dok će svi mali dobiti znatno manje. 

Ratari ogorčeni - tražili potporu, ponuđena im milostinja

Zbog teške situacije u ratarstvu, i krovno udruženje europskih poljoprivrednika Copa i Cogeca upozorilo je kako su se loši vremenski uvjeti u cijeloj EU negativno odrazili na ovogodišnju proizvodnju žitarica, a u kombinaciji s drugim tržišnim poremećajima to će dovesti do ogromnog pada profitabilnosti gotovo svih europskih proizvođača, uključujući i hrvatske.

Zbog toga su pozvali Europsku komisiju na fleksibilnost u provedbi ZPP-a ove godine kako se ne bi doveo u pitanje pristup poljoprivrednika osnovnoj potpori. Zatraženo je i produljenje suspenzije uvoznih carina na amonijak i ureu i njezino proširenje na druga mineralna gnojiva, kao i suspenzija antidampinških mjera. 

Iz HPK podsjećaju da su se u razmaku od dva mjeseca prognoze za žetvu koje su u početku bile pozitivne, okrenule i trenutno pokazuju negativan utjecaj i ogroman pad proizvodnje zbog izuzetno loših vremenskih uvjetima diljem Europe.

Teško stanje sektora u cijeloj EU 

Ukupna proizvodnja uljarica i proteinskih usjeva unatoč dramatičnim situacijama u Španjolskoj i Italiji ostaje stabilna barem za sada. Međutim, za žitarice je situacija izuzetno zabrinjavajuća. S očekivanom proizvodnjom od 256 milijuna tona, to će, kažu, biti vjerojatno najlošija žetva od 2007. jer sadašnje procjene govore o proizvodnji koja je 10 posto ispod prosjeka za posljednjih 5 godina.

Navode i da je iz analiza Copa Cogece početkom svibnja već postalo jasno da će neke države članice, poput Španjolske, Portugala ili sjeverne Italije pretrpjeti ozbiljne gubitke u proizvodnji žitarica (i do 50 posto). 

Sadašnje prognoze govore kako se očekuje ozbiljno smanjenje proizvodnje, posebno žitarica, ne samo u Španjolskoj, Portugalu ili Italiji gdje su i do 60 posto u odnosu na 2022., nego u cijeloj EU. Primjerice Rumunjskoj 20, Finskoj 30  Poljskoj 14, Litvi 35 posto manje u odnosu na prognozu iz svibnja.

"Ove niske brojke proizvodnje žitarica bit će popraćene ozbiljnim problemom kvalitete u mnogim regijama. Iako za uljarice i proteinske usjeve očekivana proizvodnja ostaje pristojna, 32 milijuna tona za uljarice, te 3,8 milijuna tona za proteinske usjeve, vremenski utjecaj na kvalitetu mogao bi ozbiljno smanjiti profitabilnost", naglašavaju u HPK.

Copa Cogeca i HPK za hitne mjere pomoći 

Dodatni udar na tržište moglo bi biti i rusko odbijanje obnove crnomorskog sporazuma o žitaricama koji je istekao 17. srpnja, ako se pšenica i druge žitarice iz Ukrajine dodatno preliju na tržište EU i utječu na daljnji pad cijena.

Rusija prekinula crnomorski sporazum o žitaricama

Copa Cogeca i HPK upozoravaju da se europski poljoprivrednici suočavaju s dvostrukom nepogodom jer se ovako niska proizvodnja kombinira s vrlo visokim cijenama inputa i niskim budućim cijenama za sve usjeve. Uz visoke cijene energije i tekuću opću inflaciju, ključno je, dodaju, napomenuti da su gnojiva korištena za žetvu 2023. kupljena kada su cijene bile najviše tijekom 2022. godine. Uz sadašnje vrlo niske buduće cijene žitarica od 219 eura/t pšenice za mljevenje i uljarica 407 eura/t za uljanu repicu, to stvara situaciju koja je jednostavno neodrživa za većinu poljoprivrednika kao što je već prikazano na primjerima Francuske i Švedske.

"Slična je situacija i u Hrvatskoj zbog čega se HPK pridružuje zahtjevu Copa Cogece da su potrebne hitne mjere kako bi se sadašnja situacija sanirala i spasila te da ne bi došlo do odustajanja od buduće proizvodnje", zaključuju iz Komore.