Pretraga tekstova
Otvaranje američkih burzi u utorak je donijelo pad cijene pšenice.
Hoće li cijene žitarica i uljarica nastaviti svoj pad u 2024. godini? Tržište i analitičari su pesimistični i ne nadaju se tako brzom oporavku, objavio je Agrarheute.
Čini se da europska pšenica gubi utrku na globalnom tržištu. Veliki je pritisak pri izvozu, a razloga je mnogo. Porasla je vrijednost eura, što izvoz čini skupljim. Proizvodni inputi su bili visoki. Dodatni su problem bile i preobilne oborine zbog kojih je kasnila sjetva ozimih kultura, a u nekim područjima je odgođena.
Vremenske prilike u Europi su i dalje središnja tema tržišta. S druge strane su izuzetno povoljni uvjeti u regiji Crnog mora. Analitičari Agritela očekuju da će i u drugoj polovici tekuće marketinške godine izvoz pšenice i dalje zaostajati za količinama neophodnim za rast cijena.
U prošloj godini su cijene pšenice pale za više od 80 eura/t. Svi napori se ulažu da se cijena održi iznad 220 eura/t, ali danas u 12h ona je pala na 219,75 eura/t. Cijena kukuruza je na 197 eura/t, dok je za tonu uljane repice potrebno izdvojiti 429,75 eura. I one su u padu zbog pritiska tržišta.
Otvaranje američkih burzi u utorak je donijelo pad cijene pšenice za 3,5 posto. Veliki je utjecaj jačanja dolara, što čini američku pšenicu nekonkurentnom. U padu su i cijene kukuruza i soje.
Analitičari očekuju da bi se stanje moglo popraviti krajem tjedna kada obujam trgovanja bude veći.
Krajem godine Egipatski državni kupac žitarica (GASC) je raspisao tender, ali ga je sada poništio. Prijavljena cijena ukrajinske pšenice je 239,20 eura/t, dok je ruska bila 241,94 eura/t. Cijene za europsku pšenicu su iznad ovih ponuda, a najjeftinija francuska je za 4 i 7 dolara skuplja po toni.
Slabost cijena agri roba je očita, ali na prekretnici smo povijesti
Rusija i dalje ostaje veliki igrač s velikim udjelom na tržištu i očekuje se rast u globalnoj trgovini na 25 posto u tekućoj sezoni (srpanj 2023. - lipanj 2024.) s 22 posto u prethodnoj sezoni. Udio Europske unije na globalnom tržištu je samo 11 posto.
Bruto žetva žitarica i zrna mahunarki svih kategorija u 2023. godini iznosila je 142,6 milijuna tona neto mase, priopćio je na kraju godine Saveznai ured za statistiku (Rosstat). Žetva pšenice iznosila je 92,8 milijuna tona. Očekuje se da će ruski izvoz žitarica u prvoj polovici sezone (srpanj-prosinac) dostići rekordnih 36,7 milijuna tona (29,8 milijuna tona prošle godine), uključujući 26,9 milijuna tona pšenice (23,8 milijuna tona u prethodnoj godini), 4,4 milijuna tona ječma (3,3 milijuna tona prethodne godine), 2,7 milijuna tona kukuruza (1,2 milijuna tona prethodne godine).
Tagovi
Tržište žitarica Cijena pšanice Izvoz pšenice Cijena kukuruza Cijena uljane repice
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Poljskim putem do unedogled
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo radi služnosti puta dio nas iz ulice šećemo po sudu od 2010 godine ! Smećem koje zovu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima može se Više [+] UGOVORITI služnost puta ! To ima 2 vlasnika , ali onaj preko čije zemlje to im je spriječio , neće to rješavati sa njim već su tužbe usmjerili prema nas 20 koji smo kupili parcelu za površinu ulice , a u čijoj kupnji nisu htjeli sudjelovati ! Pišem često SRANJE , a NE DRŽAVA , pa ako politička mafija sa time nije zadovoljna , neka mijenja lakrdijaške zakone iz Beča , Beograda i svoje koje su oni > proizveli > kao čuveni ZAKON o poljoprivrednom zemljištu ! KAMILICA uz put samonikla , a na PUTU NIKOGA , mora da su ljudi već ISELILI !
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Damir Senj
prije 5 mjeseci
Đuro Japaric Krenuo sam na okrunjavanje još prije 2 god. Problem nastao prošle godine a bit će i dalje ali pitanje dokle. Troškovi ulaganja su veči od same dobiti žitarica. Ono što ti treba za vlastite potrebe oko životinja to posijati ali dalje ne gurati glavu u zemlju ko NOJ da vidiš što ima novoga u zemlji. Gledajuči novi model poticaja, ovo je u principu Eko shema EU, jedino kod isplata poticaja onaj minumum maximum nikako ne odgovara isplatama. Nema isplate niti ni minimum ni maxsimum več je isplata manja od % socijalne pomoči. Koliko sam izračunavao do minimalne isplate fali 45%. Spominju tamo evo ti primjer, krava kod mene 66€ u obračunskoj listi 61€ ovi što imaju malo više kravica 45 do 51€, pa ko je tu više lud. To sam neki dan razgovarao i na poreznoj kod predaje porezne prijave. Čudo da se meni i njemu na poreznoj poklapaju postotki oko isplata.
Đuro Japaric
prije 5 mjeseci
Damire i ostali , žitarice će uvijek trebati samo je stvar ulaznih troškova i potrebe tržišta ! Većina brdsko - planinske Hrvatske je za stočarstvo , a za ovo trebaju veće površine i okrupnjene parcele . U ovom smjeru REŽIM ne ide pa ćemo imati još više šikara i IZUMRLIH sela !
Damir Senj
prije 5 mjeseci
Žitarice su za sada prošlost, treba se okrenuti novim kulturama allliii kojim, treba dobro razmisliti i odlučiti. Inače več sama poljoprivreda postaje hobi poljoprivreda lupanje šuplje u prazno.