Zaliha je puno što znači manje mogućnosti za rast cijena, kažu analitičari Agritela dodajući da su zalihe dosegnule najveću razinu od 2019. Razlog je i jeftina roba iz Ukrajine i Rusije
Cijene žitarica i dalje su pod pritiskom. Za pšenicu se kreće oko 200 eura/t, a trend pada se malo smanjio. No, analitičari Agritela ne vide razloga za značajniji oporavak u narednom razdoblju. Razlog je i dalje isti - velika konkurencija prošlogodišnjih zaliha iz Rusije i Ukrajine, piše Agrarheute.
U ruskoj crnomorskoj luci Novorossiysk pšenica košta 198 €/t 215 USD/t, a na pariškom Euronextu jučer je bila 202 €/t.
Europska komisija nedavno je objavila FOB cijene pšenice (uključuje troškove samog proizvoda te troškove dostave i utovara na brod ili drugo prijevozno sredstvo na iskrcajnom mjestu, op. ur.) u ukrajinskim izvoznim lukama od 160 €/t. To je 15 eura manje nego početkom mjeseca i oko 46 eura niža cijena od one u francuskoj luci Rouen.
Francuska je dosad izvezla 5,4 milijuna tona pšenice, Rumunjska 4,7 mil. t, a Poljska 2,5 mil. t. Litva i Njemačka dosta zaostaju kao izvoznici, svaka s oko 1,8 mil. t.
Europa je do sada ukupno izvezla 20,6 mil. t, uključujući durum pšenicu i pšenično brašno, u treće zemlje, što je 5% manje nego prije godinu dana. Istovremeno, količina uvoza u EU veća je za oko 7% nego prošle godine i iznosi 7,7 mil. t.
Gotovo 4 mil. t ili više od dvije trećine uvoza obične pšenice dolazi iz Ukrajine, a ostalo iz Kanade, Moldavije i Rusije.
Zaliha je puno što znači manje mogućnosti za rast cijena, kažu analitičari Agritela dodajući da su zalihe dosegnule najveću razinu od 2019.
Cijene kukuruza su u posljednjih nekoliko tjedana pale još drastičnije jer je, opet, velik pritisak onoga iz Ukrajine. Na europskom terminskom tržištu za ožujak su nedavno pale ispod granice od 170 eura. Na spot tržištu su za 3 eura više.
Komisija je izvijestila o FOB cijeni od 172 €/t u francuskom Bordeauxu. Istovremeno u ukrajinskim izvoznim lukama su one oko 154 €/t.
Prema podacima Komisije, europski uvoz kukuruza dosegao je 10,9 milijuna tona. Od toga je 6,8 mil. t stiglo iz Ukrajine, a ostatak iz Brazila, Kanade, Srbije i Rusije. Glavni kupac je Španjolska s dosadašnjih 4,9 mil. t.
Osim jeftinog uvoza, poljoprivrednici imaju i druge brige. U francuskim i njemačkim regijama obilna kiša uzrokuje plavljenje polja te otežava gnojidbu i sjetvu. U Francuskoj je posijano samo 26% jarog ječma, u usporedbi sa 77% prošle godine.
Tagovi
Autorica
Josip Zušćak: Bez ulaganja nema ništa, od dobrog sjemena do zaštite
Siniša Hrgović: Dugotrajno sušno vrijeme ostavit će drastične posljedice na usjevima
Antunu Degmečiću dronom zasijali 30 hektara strništa
Loši izgledi za poljoprivrednike: Nakon teške 2023., prognoza za 2024. je pesimistična
Ministar Dabro sudjelovao u žetvi: Potrebna nam je suradnja i poticanje proizvodnje
OPG Mihajlović: Gnojidbom do visokih prinosa i na kiselom tlu
Na 4.500 ha šteta je 100 %, polovica usjeva osigurana, ali poljoprivrednici ne mogu do odšteta?
Loši izgledi za poljoprivrednike: Nakon teške 2023., prognoza za 2024. je pesimistična
Ratari pisali ministru: Prije dva mjeseca smo tražili sastanak, zašto nas izbjegavate?
Siniša Hrgović: Dugotrajno sušno vrijeme ostavit će drastične posljedice na usjevima
Obavljena prva žetva zobi kod Sinja, sav urod doniran alkarskoj ergeli
Kakvo je stanje na tržištu žitarica i uljarica?
Maja Celing Celić
prije 4 mjeseca
Vjerojatno je sam obrisao kada je dobio reakciju.
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
Maja ;na taj sam komentar i mislio,jer sam njega i komentirao.
Makeba
prije 4 mjeseca
Ma mi ćemo tulipane da sadimo ko Vojković.
Maja Celing Celić
prije 4 mjeseca
Mali poljoprivrednik, koji članak je obrisan? Ja ovdje jedino vidim obrisan komentar korisnika koji je jutros pisao.
Makeba
prije 4 mjeseca
Srce me boli kako su nas naguzili.
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
Makeba; bilo bi dobro da je smanjena na 50%.Kakve su cijene na tržištu bit će dobro ako izganjamo pozitivu nulu.
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
Zanimljivo je da je članak koji sam komentirao nabrzinu izbrisan.
Makeba
prije 4 mjeseca
Jedan p. centar je kupovao ukrajinsku kukuruzu po 90 lipa, i sad je čujem kupio sve umjetno gnojivo ,valjda ga misli prodati nama budalama po većoj cijeni ?
Makeba
prije 4 mjeseca
Neko ko ne živi sa poljop. Ne shvaća da nemože se sa nama nadmudrivati , jer mi žvaćemo posljedice i dobivamo proljev od koje kakvih izjava. Svi koji pišu imaju plaču u punom iznosu,a naša je srezana za 50 posto.
Makeba
prije 4 mjeseca
Pa to ti je kad ti napišeš uzrok problema ,a onda ti biser komentira .Dal je bilo prije kokoš ili jaje?
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
Pratiti razvoj situacije i promjene na tržištima,kako bi se prlagodili i našli optimalna riješenja.Prijatelju o čemu ti pišeš?Izgleda netko iz ministarstva poljoprivrede prati što se ovdje piše,pa nam pokušava prodati jeftine političke spinove.Jedina riješenja su da zabranimo uvoz ukrajinske pšenice i ostalih roba po ovim cijenama,koje im je omogućio Brisel,koje su pojedjne zemlje EU već zabranile.Treba im pomoći u tranzitu,kako je europska komisij i najavila,ali to ne znači uvesti 7 mil tona u EU i uništiti europsko tržište.Pojedini političari okrivljuju rusku pšenicu da ruši cijene,ali pogledom na tržišne cijena vidimo da je cijena pšenice u Parizu 202€,cijena ruske pšenice je 198€, a cijena ukrajinske je 160€ što evidentno pokazuje gdje je uzrok problema koji je EU sama proizvela.Nisu seljaci u EU tupavi i svojim zahtjevima na prosvjedima to i pokazuju.
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
Ovo su FAO prognoze od kraja lipnja 2023g ; " Prognozirajući sezonu 2023./24., za jedan posto bi se mogla povećati svjetska proizvodnja žitarica i dostići 2.813 milijuna tona. To se najviše odnosi na kukuruz, ali i rižu te sirak, dok će za pšenicu i ječam pasti ispod razine 2022./23." Hajdemo sada dodati izvješće za prošlu godinu ; "Svjetska proizvodnja pšenice u sezoni 2022./23. iznosi 770 milijuna tona, što je pad sa 781 mil. t u 2021./22., od čega je za trgovanje dostupno 195 mil. t, pokazalo je izvješće Međunarodnog vijeća za žitarice (IGC). " Ove godine su projekcije za pšenicu smanjene u odnosu na prošlu godinu,a prošla je imala 11 mil tona manje u odnosu na sezonu 2021/2022g.O kakvim zalihama onda pričamo?Iz koje su to godine tolike zalihe?Da li to znači da uvozimo staru pšenicu iz 2022g?