Pretraga tekstova
Ovo je vrijeme kada korov ambrozija „caruje“ i stvara probleme za više od 10 posto stanovništva Hrvatske, koji su alergični na pelud ove biljke. U narodu je poznata još pod nazivima partizanka i limunđik. Ambrozija je porijeklom iz Sjeverne Amerike. Nakon sječe šuma proširila se po poljima, a sa sjemenom žitarica i djeteline prenesena je u Europu 1863. godine, dok se u Hrvatskoj prvi put pojavljuje 1941. godine.
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) najbolje raste na sunčanom, nedovoljno obrađenom zemljištu, gdje nema konkurenciju ostalih korova, te je često nalazimo uz staze, ceste, željezničke pruge, uz obale vodenih tokova, zapuštenim dvorištima, vrtovima i u ovo vrijeme na neobrađenim strništima.
Najviše štete čini na okopavinama kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi, krumpiru i u povrtnim kulturama.
U našem okruženju, zavisno od klimatskih uvjeta, niče sredinom travnja, dok cvatnja započinje sredinom srpnja i traje sve do prvih mrazeva. Ova biljka je strahovito otporna i „učinkovita“ u biljnom svijetu. Jedna biljka može stvoriti i do 100 milijuna peludnih zrnaca, te oko 60 tisuća sjemenki, koje mogu preživjeti u tlu i do 30 godina. Oprašivanje je pomoću vjetra, te se polen može raširiti i do nekoliko stotina kilometara. Polen ambrozije je izraziti alergen za čovjeka, a najčešće se manifestira kao alergična upala očiju, alergijska hunjavica i astma. Znaci alergije pokazuju se pojačanim kihanjem, svrbežom nosne šupljine,vodenim iscjetkom iz nosa, pečenje očiju, otekline kapaka i otežano disanje.
Kod nas je i zakonom propisano uništavanje ove biljke. Samo uništavanje može ići u dva smjera, a to je mehaničko i kemijsko. Kad se pojavi kao pojedinačna biljka, najučinkovitije ju je uništiti čupanjem cijele biljke sa korijenom. Tko ima veće površine preporuča se košnja biljaka i to neposredno prije cvatnje i što niže (oko 5 cm od tla). Međutim za velike poljoprivredne površine danas je najučinkovitije obaviti pravovremeno plitko zaoravanje i uništavanje (prašenje strništa). Kemijsko uništavanje bazira se korištenjem herbicida na bazi glifosata ( totalni herbicidi), koji uništavaju cijelu biljku i ne ostavljaju štetne rezidue u tlu.
Ovih dana provode se i brojne aktivnosti različitih udruga širom Hrvatske u borbi protiv ambrozije, koje organiziraju akcije uništavanja, te educiraju stanovništva o štetnosti ambrozije za okoliš i ljude.
Podržimo ih koliko je u našoj moći i nemojmo biti samo nezainteresirani promatrači.
Autor: Ljubomir Duvnjak, dipl. ing. agr.
Izvori
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede
Tagovi
Ratarstvo Zaštita usjeva Zaštita bilja Ambrozija
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
darko hrstic
prije 14 godina
ambrozija se vrlo lako uništava herbicidima ali s posebnim prskalicama koje ne koriste vodu nego je aplikacija čistim herbicidom, prskalice proizvode u Njemačkoj firma mantis-ulv i rade bez pritiska , s baterijom koj se puni kao mobitel i vrlo je lagana svega 3 /tri/ kg. tako to rade u eu a i u ostalim državama. pozdrav mankar-ulv