Na našim površinama pod pšenicom, više od dvije trećine su domaći kultivari. Ulaskom Hrvatske u EU otvara se tržište i stižu drugi dobavljači, ali i naše odlične sorte pšenica zasigurno će na njive okolnih zemalja
U našoj zemlji na velikoj većini zasijanih površina 80 posto su pšenice domaćih sjemenarskih kuća - prvenstveno osječkog Poljoprivrednog instituta, ali i zagrebačkog BC instituta.
Već nekoliko puta u posljednjih 20-tak godina te su kuće izdržale napade francuskih i austrijskih sjemenskih kuća kada je u pitanju pšenica. Ulaskom u Europsku uniju otvara se ponovno to bojište na kojem su naši aduti još uvijek broj jedan i odlično se snalaze.
Mnogi su mi skrenuli pažnju da će naše pšenice izgubiti tu bitku. Teško je to za povjerovati. Prije nekoliko dana upoznali smo se i s fantastičnim rezultatima Syngentinih pšenica u osječkom Zavodu za sjemenarstvo. Hoće li doista Syngenta i RWA uspjeti nešto mnogo poremetiti na našem tržištu? Sasvim sigurno jer se radi o vrhunskim kultivarim, kao i kada su bile u pitanju francuske i austrijske pšenice.
Mnogo je onih koji će probati, ili će možda čak i trajno promijeniti sliku sjetve. Za vjerovati je da naši stručnjaci na ova dva instituta imaju što reći i takvoj konkurenciji. Ako i padne koji postotak neće biti tragično, a i strani sjemenari će biti zadovoljni i manjim postotcima. No iz instituta poručuju da se može i drugačije postaviti teza o konkurenciji. Od naših pšenica trebaju strepiti i tržišta kao što su ona u Italiji, Sloveniji, Austriji i Mađarskoj. Naše sortne liste vrijediti će i na tim područjima i za očekivati je da krene marketinška promocija Poljoprivrednog instituta i BC-a za slijedeću sezonu. U prilog će ići i ovogodišnji rezultati jer su hrvatske pšenice ove godine doista odlične kao i pšenice od Syngente i drugih kuća u Zavodu za sjemenarstvo.
Prisustvovali smo pregledu pokusa Syngentinih sorti Apache i Bologna koji su top kvaliteta, te Ingenio, Ilico i Mossion sorte koje su visokokvalitetne krušarice.
Pogledali smo ih na tabli gdje nije bilo nikakvog tretmana te na prostorima gdje su tretirane. Prva tabla je tretirana s Artea plus sredstvom u dozi od 0,5 l/ha, dok je na drugoj tabli izvršen tretman s istom količinom Artea plus, ali i sa Amistar extra u dozi od 0,8 litara po hektaru. Na trećoj pokusnoj tabli korišten je Amistar opti s dvije litre po hektaru i Amistar extra 0,8 l/ha. To je cjelokupno izvršeni fungicidni tretman. Herbicidni tretman je obavljen 26.11. s Filonom u količini od 2,5 litara po hektaru i Logranom 37g/ha. Početkom svibnja korišten je insekticid Chromorel D s jednom litrom koji nije Syngentin pa je Pero Barišić, Syngentin savjetnik, preporučio njihov Karate Zeon.
Slijedećih dana prisustovati ćemo pregledu polja ostalih, domaćih i stranih kuća, pa ćemo donijeti neki bolji sud. Ali za sada smo skloniji tvrdnje da neće toliko domaće pšenice izgubiti površina u Hrvatskoj koliko će vjerojatno dobiti u okolnim zemljama koje su članice EU.
Autor: Damir Rukovanjski
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor