Pretraga tekstova
Prinos se u žetvi kreću između 4,5 i 6 tona po hektaru s time, da je puno pšenice s prosječnim prinosom oko 5 tona po hektaru
Iako je proljetos sve ukazivalo da bi ovogodišnja žetva pšenice mogla biti jedna od boljih, to se ipak nije dogodilo te je sve više ratara razočaranih prinosima iz žetve koji nisu toliko ni loši koliko se očekivalo da će žetva biti dobra. Prema riječima Luke Lešića, višeg savjetnika za ratarstvo iz Poljoprivredno-savjetodavne službe Vukovarsko-srijemske županije, prinos se u žetvi pšenice kreću između 4,5 i 6 tona po hektaru s time, da je puno pšenice s prosječnim prinosom oko 5 tona po hektaru. Razlog ne odviše viskom prinosima su česte kišne padaline, koje su, kako isitče Lešić, pšenicu "izaprale" te je i hektolitar relativno nezadovoljavajući i iznosi između 62 i 82.
"Pored toga, jedna od negativnih karakteristika ove žetve je nejednako zrno te je ono koje je na vrhu ostalo sitnije od onoga pri dnu klasa", navodi taj poljoprivredni stručnjak dodajući kako bi, kada bi čovjek htio u jednoj rečenci sažeti dosadašnje rezultate žetve, to mogao najbolje učiniti rekavši "kakva su ulaganja, takvi su i prinosi".
"Govorimo o primjeni Nitratne direktive Europske unije (EU), koje se naši ratari moraju pridržavati. Međutim, zbog slabe financijske moći dobar dio naših ratara ne da nije u prilici da na njivu baci previše gnojiva, nego nije ni u prilici da usjevima da ni ono osnovno što im pripada", navodi Lešić dodajući kako su slabi prinosi u žetvi dobrim dijelom rezultat slabe primjene mineralnih gnojiva koja, za naše osiromašene ratare, sve više postaju luksuz. Podsjeća kako je Slavonija nekada bila među najvećim potrošačima mineralnih gnojiva, a i tada su žetve bile rekordne dok današnje "šeću od relativno zadovoljavajućih do dobrih, a malo kada odličnih i vrhunskih".
Također upozorava na problem koji se javlja pri otkupu ovogodišnjeg roda pšenice. Naime, uslijed većeg broja sitnijih zrna, takva zrna propadaju kroz sito te ih nitko proizvođačima ne vraća, a još im i naplate na račun dodatne nečistoće. U konačnici i ta se zrna samelju, a da proizvođači za njih ne dobiju niti lipe, kaže Lešić zalažući se da takva nepravda ispravi te proizvođačima, u nekom iznosu, plate i sitnija zrna.
Autor: Alen Kuns
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Žetva Pšenica Rezultati Prinosi Hektolitar Nitratna direktiva Proizvođači Otkup Mineralna gnojiva
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Opg Goran
prije 11 godina
i moja ce na tavan,,krave ce musti punooooooo,mlijeka,,haha,,,da je tak dobro u poljoprivredi,,nebi se svi gurali u politiku,,