Krenula je sjetva ječma na našim oranicama

Ječam potječe iz Etiopije i jugoistočne Azije gdje se uzgajao prije 10 000 godina, a upotrebljavao se za prehranu ljudi i životinja, kao i za proizvodnju alkoholnih pića. U doba antičke Grčke ječam je bio osnovni sastojak u pripremi kruha, kao i vrlo važna namirnica u prehrani sportaša, kojoj su davali važnost kao izvoru sportske snage. Danas su najveći svjetski proizvođači ječma Kanada, Sjedinjene Američke Države, Rusija, Njemačka, Francuska i Španjolska.

Ovih dana, u Hrvatskoj, ratari su započeli sjetvu ozimog pivarskog i stočnog ječma. Stočni ječam je ovaj puta imao nešto bolju cijenu od pšenice, dok je pivarski već godinama na većoj cijeni, i to do 20% - pa nije ni čudo što se većina ratara okreće ovoj kulturi.

Agrotehnički rokovi za ječam su počeli, a većina ratara još nije uspjela skinuti ni proljetne kulture sa svojih njiva. Najveći problem je kukuruz jer se slabo prima u silose zbog toga što se još skidaju soja i suncokret, a i silosi su prepuni robe pa sve ide sporo. Zbog neisplate poticaja i malih otkupnih cijena svih proizvoda ove godine, manje će se ulagati u proizvodnju. Na sjemenu se ne može uštedjeti, ali zato može na gnojivu, koje je - iako je nešto pojeftinilo, i dalje skupo za većinu ratara. Posjetili smo OPG Kaladić iz mjesta Gradina pokraj Suhopolja, gdje je sjetva u punom jeku.

Sije se oko 20ha stočnog ječma sorte Barun u količini od 220kg po hektaru, obavljeno je oranje, a sjetva se obavlja najmodernijim strojevima. Rotodrljača u kombinaciji sa sijačicom priprema i sije u jednom prohodu pa se na taj način štedi i gorivo i vrijeme. Osnovna gnojidba će i ovdje nažalost izostati, ali ići će se u dvije ili tri prihrane pa ne mora nužno značiti da će prinos biti loš, već može biti i iznadprosječan jer je ječam kultura koja ne zahtijeva mnogo.

Ozimi ječam ratari siju jer dolazi 15-ak dana prije pšenice pa se može kvalitetno obaviti žetva ali i postrna sjetva ranih kukuruza, suncokreta i soje. Što se tiče pivarskog ječma, najveći otkupljivač je PPK Nova Gradiška koji svake godine ugovara proizvodnju sa svojim kooperantima za potrebe tvornice slada, i to na čitavom područiju Hrvatske. U razgovoru sa mnogim ratarima doznajemo da su jako korektni prema svojim kooperantima te financiraju kompletnu proizvodnju pa čak i troškove prijevoza.

Cijena ječma je nažalost, nepoznanica, sve dok se ne nađe u silosu. Ova godina nije bila najbolja za ječam zbog niskih temperatura u proljeće, a kasnije je i prevelika količina oborina uzrokovala bolesti na ječmu i prinosi nisu bili rekordni. Nadamo se će iduća godina biti puno pogodnija za ječam, jer ova žitarica iz porodice rava, zauzima čak peto mjesto u svjetskoj proizvodnji.